Rekordnim zapljenama duvana i duvanskih prerađevina pad legalnog tržišta u Bosni i Hercegovini je zaustavljen, međutim i dalje problem predstavlja crno tržište, koje je u ovom trenutku najveće u Evropi i koje se može zaustaviti isključivo smanjenjem poreskog opterećenja na cigarete.
Pojačani rad državnih agencija (SIPA, Granična policija, UIO i entitetske inspekcije) se konačno vidi, a rezultat toga je veliko povećanje vrijednosti zaplijenjenog duvana i nelegalnih cigareta. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2021. ukupno je zaplijenjeno duvana i duvanskih proizvoda vrijednosti 5,3 miliona KM, dok je godinu ranije, odnosno u 2020. godini, zaplijenjeno duvana i duvanskih proizvoda u vrijednosti od 2,4 miliona KM. U 2019. ukupne zapljene iznosile su 1,2 miliona KM. Ono što je evidentno, jeste da je prošla 2021. godina bila rekordna po pitanju zapljena, međutim, činjenica je da je crno tržište u BiH i dalje ogromno i da je neophodna reakcija nadležnih institucija, prije svega donosilaca odluka i smanjenje poreskog opterećenja.
“Liberalni forum – Pokret za slobodno društvo” i Udruženje ekonomista RS SWOT nedavno su predstavili policy paper, odnosno preporuke izmjene javnih politika, kojim u suštini traže da se nivo poreskog opterećenja vrati na nivo 2016. godine, koja je bila i prekretnica, jer je nakon nje došlo do značajnog pada prihoda u budžet, ali i u značajnoj mjeri uzdrmalo legalno tržište cigareta.
Arsen Hršum iz Udruženja ekonomista RS SWOT, jedan od autora publikacije, kazao je da trenutna akcizna politika u BiH dovodi do rasta sivog tržišta, te se ono nakon 2017. izjednačava s legalnim tržištem po obimu trgovine.
“Ovo dovodi do ogromnih budžetskih gubitaka, koji ne bi bili baš toliko izraženi da je akcizna politika izražena na optimalan način i da se svede na nivo od 2016, kada bi se sivo tržište učinilo manje atraktivnim”, pojasnio je Hršum.
S ovim zaključkom se slaže i Danijal Hadžović, predsjednik Udruženja “Liberalni forum”.
“Crno tržište raste i jača kao direktna posljedica previsokih akciza u BiH. Ljudima se više isplati nabavljati ilegalne cigarete nego plaćati previsoke cijene onih koje se mogu naći u legalnoj prodaji. Politika povećanja akciza mogla je dati rezultate do određenog momenta, a nama se desilo da se 2016. godine počeo događati obrnut proces. Zapravo je zbog previsokih akciza došlo do pada budžetskih prihoda, a ne postoje podaci da je došlo do pada broja pušača u BiH. Jedan od prijedloga iz policy papera je vraćanje akciza na nivo iz 2016. godine”, navodi Hadžović.
Što se tiče poreskog opterećenja, u 2016. godini ukupno poresko opterećenje na cigarete bilo je tek malo više od 80 odsto, međutim danas je više od 90 odsto, što znači da na kutiju cigareta od pet KM, državi danas ide čak 4,5 KM, koje bi po pravilu trebalo da idu u zdravstveni sektor, ali to nije slučaj.
Kada je riječ o rekordnim zapljenama ilegalnog duvana i duvanskih proizvoda, Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da je prošla godina po količini bila najuspješnija i da je to uticalo na smanjenje sivog tržišta, o čemu govori i podatak da je prvi put od 2009. godine povećano izdavanja akciznih markica.
“Ilegalno tržište se širi i zbog toga su veće i zapljene, a s druge strane pada broj korisnika u formalnom sektoru i sve više ljudi prelazi u neformalni. Predložili smo stagnaciju daljeg rasta akciza, kako specifične, tako i minimalne, i vraćanje na nivo iz 2016. godine, koju posmatramo kao idealnu godinu u smislu balansa. Na taj način destimulisali bi se potrošači na crnom tržištu i oni bi formalizovali svoju kupovinu i cigarete nabavljali na legalnom tržištu”, rekao je Admir Čavalić, jedan od autora policy papera koji je promovisan u Banjaluci.
