Potvrdio nam je to Petar Kovačević, direktor Agencije, komentirajući (ne)zaštićenost
ličnih podataka bh. građana, pogotovo u svjetlu informacije da američka Nacionalna agencija za sigurnost (NSA) presreće podatake o telefonskim pozivima i razmijenjenim elektronskim porukama iz Bosne i Hercegovine. Te informacije prikupljaju se špijuniranjem elektronske pošte, telefonskih razgovora i profila na društvenim mrežama.
Nema optimizma
– Predmet inspekcijskih nadzora je ocjena zakonitosti presretnutih telekomunikacijskih usluga (prisluškivanje) i obrada podataka o ostvarenoj komunikaciji (zadržani podaci). Ovo su samo početne aktivnosti Agencije, u ovom segmentu, koje će se nastaviti u narednom periodu i u većem obimu. Prva saznanja ne ulijevaju optimizam već naprotiv, zabrinutost –kaže Kovačević.
Komentirajući slučajeve špijuniranja građana BiH, profesor na Odsjeku za sigurnosne studije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović kaže da nije iznenađen najnovijim “otkrićem” da NSA špijunira i građane BiH.
Bez izuzetka
– Ne vjerujem da u bilo kojem smislu naša zemlja predstavlja neki poseban izuzetak, niti da u ovom slučaju trebamo tražiti potvrde nekih posebnih teza. U društvima koja su znatno više nego naše izložena percepciji o pojačanim sigurnosnim rizicima, a koji uključuju i prijetnju od terorizma, ljudi su se ponekad spremni odreći dijela svojih građanskih prava i sloboda u zamjenu za dodatnu sigurnost. Pitanje je da li se ta spremnost zloupotrebljava i za čije interese, ali to nije naš problem. Opasnost od terorizma u BiH nije tolika da bismo uopće počeli razmatrati takvu “razmjenu” između slobode i sigurnosti – prokomentirao je Azinović.
Brisel traži objašnjenje
Evropska komisija u pismu upućenom američkom ministru pravosuđa Eriku Holderu (Eric) zatražila je od Sjedinjenih Američkih Država da joj daju objašnjenja o svojim programima špijuniranja komunikacija koji mogu kršiti temeljna prava evropskih građana.
– Molim vas objašnjenja o programu „Prism“ i drugim američkim programima koji uključuju prikupljanje i traženje podataka i o zakonima koji dopuštaju takve programe – napisala je u pismu evropska povjerenica za pravosuđe Vivijan Reding (Viviane), prenosi agencija AFP.
S obzirom na težinu situacije, Reding traži “brze i konkretne odgovore” na niz pitanja koja ona postavlja u pismu. Komisija podsjeća da “poštivanje temeljnih prava i pravne države predstavlja osnov za odnose između EU i SAD-a”.
– Programi kao „Prism“ i zakoni koji dozvoljavaju takve programe mogli bi dovesti do teških posljedica za temeljna prava evropskih građana – napisala je Reding u pismu.
„Prism“ bi mogao utjecati i na budući sporazum o slobodnoj trgovini EU i SAD-a, napisala je Reding.
