To što nemamo zalihe nafte i naftnih derivata, bar za tri mjeseca, Evropa vidi kao problem i upozorava da je neophodno formirati tijelo na državnom nivou za obavezne rezerve nafte.
Za sada su državne vlasti uspjele da formiraju radnu grupu, a radna grupa ni da se usaglasi o ovom pitanju.
Iz Ministarstva energetike RS kažu da Vlada, prema Zakonu o interventnim nabavkama, može da nabavi interventne količine naftnih derivata u slučaju poremećaja snabdijevanja na tržištu.
Da li trenutno imaju dovoljne količine zaliha – ekipa BHRT je ostala bez odgovora.
Iz Ministarstva energetike RS su naveli:
“Predmetni zakon nije razrađen i djelimično je usklađen sa Direktivnom Evropske unije 119/09/EZ, te se s tim u vezi Vlada Republike Srpske nije odredila o institucionalnom okviru, mjestu i modelu formiranja, čuvanja i obnavljanja obaveznih rezervi nafte i derivata nafte, te načinu njihovog finansiranja i drugim bitnim pitanjima vezanim za skladištenje ovog energenta”.
U Federaciji Bosne i Hercegovine resorni ministar tvrdi da je taj problem poprilično riješen.
Terminal u Živinicama je obnovljen, tender za obnovu terminala u Blažuju i Bihaću objavljeni, a planirano je i da u narednoj godini bude obnovljen terminal u Mostaru.
Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH naveo je:
“Prve zalihe nafte i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine su već smještene u Živinicama. Mi lagano ispunjavamo plan koji je ispred nas, generalna ocjena u izvještaju sekretarijata Energetske zajednice govori o podacima za čitavu Bosnu i Hercegovinu, Federacija BiH svoj dio obaveze ispunjava, ja se nadam da ćemo mi u 2022. ili početkom 2023. potpuno ispuniti očekivanja”.
Kada je upitanju Federacija BiH nepoznanica je koliko komercijalna preduzeća imaju zaliha, kažu u Udruženju naftaša. Ono što se zna tvrde da je u terminalu u Živinicama skladišteno oko pet miliona litara zaliha. One se koriste isključivo kada su elementarne nepogode.
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja naftnih derivata Federacije BiH naveo je da je količina nedovoljna.
“Ta je količina minorna i nedostatna u slučaju da se intervenira u slučaju nestašice ili enormnog povećanja cijena, kako to rade druge države. Ako smatramo zalihama količinu goriva koje se nalazi u maloprodajnim objektima kojih ima 700 u Federaciji BiH i skoro 500 u RS i desetak terminala, onda dobijamo drugačiju energetsku sliku”.
Ekspert za naftu Igor Dekanić kaže kako bi jedno od rješenja za Bosnu i Hercegovinu, po ugledu na susjedne zemlje, moglo bi biti to da se rezerve čuvaju u skladištima drugih zemalja. Neke od zemalja regije svoje zalihe čuvaju u Jadranskom naftovodu. Obavezne rezerve su bitne, kaže, zbog stabilizacije tržišta.
Igor Dekanić, naftni stručnjak pojasnio je da je EU propisala obavezu u ovom slučaju:
“Evropska unija je propisala obavezu pa su uvedeni običaji da bi bilo dobro imati tromjesečne rezerve negdje u spremištu, radi stabilizacije tržišta, a na globalnoj razini kad govorimo o Sjedinjenim Američkim Državama, te obavezne rezerve su dovele do stabilizacije i služile kao brana svake buduće naftne krize”.
Ova oblast do kraja nije uređena ni u regionu. U Crnoj Gori zalihe su bitne, ali ne postoji zakonska obaveza da se skladište. U Albaniji je to po zakonu obaveza naftnoprerađivačke industrije. Srbija ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba.
