– To je nešto za šta ćemo se prvi put uhvatiti ukoštac, a prvi korak je svakako izrada planske dokumentacije, jer mišljenje u regionu je da je jezero Modrac jedan od značajnijih resursa koje Tuzlanski kanton ima, i s aspekta korištenja pitke vode i s aspekta vode kao energenta, te za turizam – kazao je ministar Ferhatović.
Da bi se bilo šta uradilo potrebna je izrada planske dokumentacije, a Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK-a predvidjelo je od sto do sto pedeset hiljada KM za izradu projektne dokumentacije. Pravi se prostorni plan jezera, razni aspekti, energetski dio, flora, fauna, itd., istakao je Ferhatović.
Ministarstvo radi na osnovu programa rada koji donosi za svaku godinu. U tromjesečnom periodu, kako djeluje s novim ministrom na čelu, Ministarstvo je imalo niz aktivnosti, osim toga što se svakodnevno izdaju odgovarajuće građevinske i urbanističke saglasnosti i što se drugostepeni organ za urbanizam i ekologiju u odnosu na općine bavi donošenjem i predlaganjem određenih zakonskih akata.
Prva provedena aktivnost je izmjena Zakona o prostornom uređenju i građenju, što je omogućilo izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola općinama koje nisu donijele svoje prostorne planove, produžen je rok do kraja tekuće godine, naglasio je ministar Ferhatović.
– Ove godine smo objavili dva vrlo važna plana: Plan zaštite okoliša i Plan upravljanja čvrstim otpadom, to su dva dokumenta na kojima se radilo dvije do tri godine, koji treba da svoje efekte vide i u lokalnim zajednicama – rekao je te istakao da su to akti koji su prvi puta doneseni na području TK-a koji prate evropske standarde, na osnovu kojih se može aplicirati i prema evropskim fondovima.
– Ovim planovima je sve regulirano: vode, šume, drugačiji pristup rada javnih komunalnih preduzeća, postavljanje novih standarda i na kraju ono najvažnije što su definirani određeni efekti i zakonski mehanizmi kojima je određen način na koji se sve treba riješiti – naglasio je ministar Ferhatović.
Suština Kantonalnog plana upravljanja otpadom je da se ide ka regionalnim deponijama i najsavremenijem zbrinjavanju otpada.
Najveći problem u smisli zaštite okoliša u Tuzlanskom kantonu su divlje deponije, ne samo veće nego i one manje, ocijenio je ministar Ferhatović i naglasio da su one registrovane te da se ide ka njihovom saniranji i zatvaranju.
Jedan od najvećih projekata koji se radi je regionalna deponija za općine Kladanj, Živinice i Banovići, na granici između općina Banovići i Živinice. Vlasnik parcele je dijelom Javno preduzeće Šume i dijelom Rudnik mrkog uglja Banovići. Ovo je primjer koji će slijediti ostale općine ili grupe općina, istakao je Ferhatović.
– Nažalost, mi smo imali za cijeli kanton planiranu regionalnu deponiju na općini Lukavac, Huskići, što je propalo, uložena su velika sredstva, a to je bilo rješenje za cijeli kanton -mišljenja je ministar Ferhatović.
Dodao je da su proteklih dana urađeni i programi za raspodjelu sredstava namjenskih za zaštitu okoliša, energetska učinkovitost i prvi put ove godine napravit ćemo javni poziv za namjenska sredstva iz premjera i predračuna, gdje ćemo općinama pomoći u unapređenju opreme vezano za geodetske službe i katastar. Urađen je i program za javni poziv za općine iz oblasti zaštite okoliša za javna komunalna preduzeća, za udruženja građana, za unapređenje mjera i zaštite okolice i sprečavanja divljih deponija, a također mogu učestvovati na pozivima i javna preduzeća s aspekta energetske učinkovitosti. Misli se prije svega na smanjenje otpadnih gasova. U proceduri je i izrada zakon o korištenju i upravljanju održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade.
– Problem na koji treba skrenuti pažnju su i veći sistemi za proizvodnju toplotne energije. Postoje toplane koje rade na zastarjelom principu, gdje ispuštaju veće količine nedozvoljenih štetnih gasova i naravno ono što imamo je problem industrijske zone Lukavca i Tuzle, nadasve Lukavca i tzv. „bijelo more“, nusproizvodi koksare – izjavio je on, te dodao da treba naći odgovarajuće rješenje.
