Tokom sedam mjeseci stručnjaci iz BiH, Njemačke i Švicarske trebaju pronaći najbolje rješenje za poboljšanje kvalitativnih i kvantitativnih parametara ove akumulacije.
Prva faza, na koju su fokusirani, podrazumijeva izgradnju sistema za tretman i odvodnju sanitarno-fekalnih voda naselja u blizini jezera, te rješavanje pitanja velike količine nanosa u samom jezeru.
Za njenu realizaciju treba obezbijediti 15 do 20 miliona KM. Ukoliko studija zadovolji kriterije, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) iskazala je spremnost da bude finansijer. Jedna trećina od ukupne sume će biti grant sredstva, a preostali iznos kreditno zaduženje JP „Spreča“. Podršku ovim aktivnostima dala je Vlada TK, a očekuje se uključenje i jedinica lokalne samouprave u zoni koja gravitira jezeru Modrac.
Druga faza bi podrazumijevala tretiranje kompletnog sliva na površini od oko 1 200 km. Za to će trebati i mnogo više sredstava i nekoliko decenija intenzivnih aktivnosti jer u zoni sliva živi 130 000 stanovnika i ima nekoliko desetina industrijskih zagađivača.
Realizacija i prve i druge faze će biti vrlo zahtjevna i kompleksna u tehničko-tehnološkom smislu. Međutim, ono što će za stručnjake tokom izrade studije predstavljati najveći izazov jeste pitanje zadovoljenja različitih interesa. Građani, nevladine organizacije, vodoprivredno preduzeće, vlade na različitim nivoima, distributeri vode, a posebno industrijalci nisu uvijek jednoglasni oko toga koja je prioritetna namjena i funkcija vode iz akumulacije Modrac.
