Rječnik turcizama u bosanskom jeziku: Širenje čovjekove kuće bitka

To su nerijetko, vrlo pohabane i išarane knjige u kojima se dobro snalazimo jer su nam često u rukama, da bismo saznali ono što uopće ne znamo ili da provjerimo osobno pamćenje, znanje i razumijevanje nekog pojma ili njegovoga značenja.

Svakako, riječ je o posebno važnim i dragocjenim knjigama koje doživljavaju i više ponovljenih i dopunjenih izdanja, a kojima se uvijek obraćamo s najvećim povjerenjem, nerijetko u svojim tekstovima pominjući i naslov i autora knjige, ima izdavača i vrijeme i redosljed njezinog izdanja.

Odavno već, u najrazličitijim jezicima, sasvim su usvojene i brojne i nebrojene riječi drugih jezika koje se i ne tretiraju kao strane, izuzev ako se ne pišu fonetski i ako se posebno ne navodi njihovo porijeklo, jer, jezici ih asimiliraju, usvajaju.

U tom smislu, bosanski jezik nije iznimka. Imamo veliki broj riječi različitog porijekla u svakodnevnoj upotrebi, pa ih čak i mijenjamo po padežima naših – južnoslavenskih jezika. No, nećemo se baviti lingvistikom u bližem smislu, jer za znatan broj riječi uopće nemamo zamjenu.

* * *

S obzirom na našu povijest i posebno religiju bošnjačke populacije, ali i drugih naroda, u našim jezicima se odomaćio veliki broj riječi turskog, persijskog, arapskog, njemačkog, etc. porijekla. Ponajveća je grupa turcizama i arabizama. Neki jezici su svojim prisustvom i upotrebom /naročito: službenom/ u našim jezicima ostavili najrazličitije tragove u gramatičkom, stilističkom i pravopisnom smislu.

Osim pomenutih, naročito njemački jezik, koji, naprimjer ima članove – artikel – koji se pišu ispred riječi radi označavanja roda – ein, eine, ein itd. Naši ljudi su to nekritički prihvatili i zadržali u prijevodu: jedan, jedna, jedno – pa ih kao takve koriste u govoru i pisanom tekstu čuvajući tako u našem jeziku dah i duh njemačkoga jezika iz vremena austrougarske aneksije, okupacije i administracije 1878. – 1918. godine. Čak i tamo gdje je to sasvim izlišno.

* **

Pišemo ovo posebnim povodom. Ugledni prevoditelj engleskoga jezika i u svjetskim razmjerama priznat i vrednovan fotograf, sa svim mogućim zvanjima i nagradama – prihvatio se teškog, obimnog i pedantnog posla: pisanja i priređivanja Rječnika turcizama kao posebne leksike bosanskoma jezika, s tumačenjem i prijevodom na engleski jezik.

Uopće ne bi bilo neskromno da je rekao kako je to Rječnik riječi turskoga porijekla u južnoslavenskim jezicima – prevedenih i protumačenih na engleskome jeziku – jer, uglavnom, riječ je o leksemama koje su u upotrebi i nemaju zamjenu. Dakle o riječima koje su bespogovorno usvojene u južnoslavenskim jezicima, čak i u jeziku koji je u jednom trenutku turbulentih promjena inzistirao na tzv. novogovoru kao neskrivenoj tendenciji tiranije prema svome narodu i fašizacije jedne kulture i naroda – prema drugim narodima.

* * *

Rječnik turcizama Faruka Ibrahimovića, ustvari, njegovim prijevodom i tumačenjem na engleskom jeziku izvrsno spaja turski jezik i južnoslavenske jezike na engleskome jeziku. Tako vidimo, kako je ovdje riječ o trojezičnom rječniku. Ta činjenica ima vrhunaravno značenje, jer ovaj Rječnik mosti – spaja tri jezika!

Ako prihvatamo onu fenomenologijsku i Hajdegerovu filozofsku nominaciju: da je jezik čovjekova kuća bitka, onda vidimo kako je Faruk Ibrahimović napisao i priredio knjigu koja čovjekovu kuću bitka proširuje za poimanje osim njegovoga maternjeg – za još dva jezika.

Riječ je o fascinantnom ostvarenju koje širi čovjekove vidike, mogućnosti i slobode na do sada neveiđen, ili rijetko viđen način.
To je knjiga od /450/ strana, pisana malim fontom osam /8/ uz boldiranje osnovnih pojmova, u dva vertikalna stupca, što je s tumačenjem i prevođenjem – ogroman posao koji je ovaj čovjek obavio vrlo pedantno znalački otvarajući znalački mogućnost komuniciranja fenomena južnoslavenskih jezika i donoseći je na engleskome jeziku.

Ovaj teški i odgovorni posao, Faruk Ibrahimović je obavio oslanjajući se na znanja šireg kruga ljudi znalaca i više od /200/ izvora – referenci za svoje prijevode i tumačenja, kako bi dobio oko /8.000/ leksičkih jedinica kojima je često protumačio i semantička značenja.

* * *

U svakom slučaju, riječ je o kapitalnom djelu u prostoru južnoslavenskih jezika i bosanskohercegovačkoj kulturi, ali i općenito gledano. Sve čestitke autoru.