Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu njih 200 se odlučilo na povratak. Tamo se, naime, svojim kućama vratilo nešto više od 600 stanovnika. Iako brojke ne idu u potpunosti tome u prilog, u ovom selu je ipak zabilježen masovniji povratak stanovništva, barem kada je riječ o području Tuzlanskog kantona.
Tamošnji mještani, starije životne dobi, uglavnom se bave poljoprivredom, dok mlađi za život zarađuju radeći na nadnicu. U nedostatku mogućnosti da riješe osnovno egzistencijalno pitanje, zapošljavanje, rijetki se odlučuju na povratak. Doznajemo da je u ovoj mjesnoj zajednici zaposleno tek deset povratnika. I ostali prijeratni stanovnici s vremena na vrijeme dolaze u Krtovu, ali za vikend, kako pričaju mještani. Obrađuju svoja imanja i gotovo svi su obnovili svoje prijeratne domove.
– Obnovljena je škola, Dom kulture, izgradili smo poljoprivrednu apoteku i hladnjaču za voće i povrće. Vodovodna i elektro mreža su također obnovljene, kao i telefonske linije. Putevi su u solidnom stanju, ali nam je prioritet da se izvrši rekonstrukcija puta koji povezuje naše sa susjednim selom Sižje. Učenici u Krtovi pohađaju školu do petog razreda, a nakon toga nastavljaju sa obrazovanjem u susjednoj opštini Petrovo, ukratko je opisao današnji život Rajko Ćosić, predsjednik MZ Krtova, te naglasio dobru saradnju sa predstavnicima lokalne vlaste u Lukavcu i Petrovu.
Prije četiri godine u Krtovi je započeta i izgradnja crkve Svetog velikomučenika Prokopija. Radovi su pri samom kraju, a mještani se nadaju da će uz pomoć dobrih ljudi izgradnja crkve uskoro biti privedena kraju i otvorena u ovoj godini.
Ipak, želja za povratkom i optimizam nisu uvijek dovoljni. Budućnost ovog kraja, kao i većine povratničkih zajednica u BiH, zavisi prije svega od zapošljavanja.
– Nije rješenje čovjeku samo obnoviti kuću, svi znamo da se od toga ne živi. Ako nas ekonomski podrže, moći ćemo živjeti od svoga rada, a tome zapravo svi i težimo, ističe Ćosić.
(SodaLIVE.ba/Tuzlarije)
