Analiza Udruženja američkih potrošača pokazala je da je falsifikovanje hrane u svijetu poraslo za čak 60 odsto, a najčešći predmeti falsifikatora su maslinovo ulje, čajevi, začini, mlijeko, med, mljevena kafa, sirupi, vino, meso, riba, morski plodovi, puter, alkohol i konditorski proizvodi.
– Maslinovo ulje često se razrjeđuje jeftinijim uljima, u obična vina dodaju se začini kojima se lažira njihova starost, u čajeve se dodaju obične trave, a najproblematičniji su oni u filter kesicama, koji se često prave od otpadaka, od onoga što ostane poslije sušenja bilja. Umjesto kafe, prodaju se prženi kukuruz, ječam i ostale žitarice koje nisu štetne, ali nisu ni kafa – kaže nutricionista Milorad Veljković.
Hrana se falsifikuje na više načina: mijenjanjem pravog sastava korištenjem sličnih jedinjenja, dodavanjem aditiva kako bi se stvorio privid originalnog proizvoda, ali i dodavanjem nedopuštenih, štetnih materija.
– Po zdravlje građana opasni su i originali, a kamoli jeftinije kopije suhomesnatih i mliječnih proizvoda u koje se, pored mesnog otpada, stavljaju razni štetni sastojci kako bi te namirnice izgledale onako kako su kupci navikli i kako bi im se produžio rok trajanja. Proizvodi poput viršli, parizera i pašteta prave se od otpadaka mesa, a u tu smjesu se ubacuju razni dodaci, aditivi, led i emulgatori, koji pomažu da se masa ujednači i oblikuje – kaže Veljković.
(SodaLIVE.ba/Depo)
