Zahtjevi za porbu protiv nasilja i kriminala prema vlastima u BiH

Nevladine organizacije ističu da sigurnost građana nije zadovoljavajuća, te da su nadležne institucije direktno odgovorne za porast nasilja i kriminala. Od vlasti očekujemo da shvate ozbiljnost ovog problema, te da prestanu različitim statističkim podacima obmanjivati javnost sa ciljem sprječavanja reakcija građana na slučajeve kriminala i nasilja. Kao organizacije koje zastupaju interese građana ove zemlje, poručujemo da su građani izloženi svakodnevnom teroru kriminalaca i nasilnika, da je sigurnosna situacija loša, te zahtijevamo odlučne i konkretne poteze nadležnih organa vlasti.

Očekujemo da prioritet nove zakonodavne i izvršne vlasti u kantonima, Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i na državnom nivou, bude otvorena, odlučna i beskompromisna borba protiv kriminala i nasilja, te smatramo da je u tom cilju potrebno poduzeti sljedeće mjere:

ZAHTJEVI ZA IZMJENU KRIVIĆNOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI BiH U CILJU POOŠTRAVANJA KRIVIČNIH SANKCIJA ZA POJEDINA KRIVIČNA DJELA

Kaznene politika u BiH za krivična djela protiv života i tijela, spolne slobode i morala, braka, porodice i morala, te imovine ne ispunjava osnovne postulate i svrhu krivičnopravnih sankcija, odnosno kažnjavanja:

a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;

b) da se utiče na učinitelja da ubuduće ne učini krivična djela;

c) da se utiče na ostale da neučine krivična djela

d) da se utiče na svijest građana o pogibljenosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja.

Naprotiv, veoma niske kazne za pojedina krivična djela koja su propisana, odnosno koja se izriču za pojedina krivična djela, indirektno, stimulativno djeluju na porast kriminala i nasilja, kao i povećanju broja povratka u krivična djela. Posljedice blagosti zakonskih odredbi i zloupotrebe instituta nagodbe rezultira pojačanim trendom seksualnog nasilja nad djecom, maloljetnicima i ženama, kao i sve okrutnijim načinima izvršavanja istih. Podaci koji su dobijeni nakon analize sudskih presuda izrečenih od strane Općinskog suda u Tuzli u periodu od 2007. – 2010. godine govore da su za krivična djela protiv spolne slobode i morala izricane kazne zatvora čak i ispod zakonom predviđenih minimalnih kazni za ta krivična djela – u prosjeku od 6 mjeseci do 1 godine. Osim toga, prilikom procesuiranja počinitelja gore navedenih krivičnih dijela zabilježeni su slučajevi zloupotrebe instituta nagodbe, tako da nije rijedak slučaj da se počinitelj/i krivičnog djela nagodi sa nadležnim tužilaštvom za manju kaznu od zakonom predviđene minimalne – u zamjenu za priznanje, iako priznanje nije potrebno s obzirom na jačinu dokaza, te da se nagodbom sa učiniteljem krivičnog djela postigne razotkrivanje drugih počinitelja ili krivičnih dijela.

Zato tražimo da se hitno pristupi izmjeni krivičnog zakonodavstva odnosno Krivičnog zakona FBiH i Zakona o krivičnom postupku FBiH u sljedećim segmentima:

1. Krivična djela protiv spolne slobode i morala, Glava XIX Krivičnog zakona FBiH

* za krivično djelo „silovanje“ (član 203. KZFBiH) povećati minimalnu kaznu sa jedne na pet godina, a ukoliko se radi o kvalifikovanom djelu silovanja (naročito okrutan ili ponižavajući način, nastupanje smrti, teške tjelesne povrede ili trudnoće, te djelo učinjeno prema maloljetniku) minimalnu kaznu povećati sa tri na osam godina zatvora, te u potpunosti izbrisati maksimalnu zakonom propisanu kaznu.

* za krivično djelo „spolni odnošaj učinjen sa nemoćnom osobom“, te „spolni odnošaj sa djetetom“ (članovi 204. i 207. KZFBiH) minimalnu kaznu povećati sa jedne godine na pet godina, a ukoliko se radi o kvalifikovanom djelu najmanju kaznu povećati na osam godina, te u potpunosti izbrisati maksimalnu zakonom propisanu kaznu
* za krivično «djelo bludne radnje» i «zadovoljavanje pohote pred djetetom ili maloljetnikom» (članovi 208. i 209. KZFBiH) minimalne kazne povećati na godinu dana, umjesto dosadašnja tri mjeseca. Za krivično djelo «rodoskvrnuće» minimalnu kaznu povećati na godinu dana, odnosno sa jedne na tri (učinjeno sa maloljetnikom), te sa dvije na osam godina zatvora, ukoliko je učinjeno s djetetom.
* za krivično djelo navođenje na prostituciju (čl. 210. KZFBiH) minimalnu kaznu zatvora povećati sa jedne na tri godine zatvora (stav 1.), odnosno sa jedne na pet (stav 2. i 4. – upotreba sile ili prijetnje, odnosno učinjeno prema djetetu ili maloljetniku)
* okviru krivičnog djela „iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije“ pooštriti kazne u odnosu na radnju izvršenja i stepen ugroženosti djeteta ili maloljetnika. Za radnje izvršenja: proizvodnju dječije pornografije, organizovanje predstava pornografskog sadržaja, prisiljavanje djeteta ili maloljetnika na ove predstave, sticanje imovine ovim predstavama i uopće direktan atak na dijete ili maloljetnika – predlažemo kaznu od jedne do deset godina zatvora, obzirom da predstavlja veći stepen ugrožavanja djeteta ili maloljetnika. Za promet, prodaju, distribuciju već napravljenog materijala predlažemo kaznu od jedne do pet godina zatvora, obzirom da predstavlja relativno manji stepen ugrožavanja djeteta ili maloljetnika.
* krivično djelo „upoznavanja djeteta s pornografijom“ (član 212. KZ FBiH) treba proširiti i na maloljetnike i povećati maksimalnu kaznu na pet godina.
o (Predložene izmjene u djelu dječije pornografije bile bi u skladu sa Fakultativnim protokolom Konvencije o pravima djeteta UN , o prodaji djece, dječijom prostituciji i pornografiji, Konvenciji o cyber kriminalu i Konvenciji o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe)
* podignuti starosnu granicu djeteta sa 14 na 16 godina starosti u vezi izvršenja krivičnog djela „spolnog odnošaja sa djetetom“, odnosno „bludnje radnje“, jer trenutno spolni odnošaj sa djetetom koje je navršilo 14 godina nije kažnjivo ukoliko je postojao „dobrovoljni pristanak“ djeteta.
o (Na ovaj način uskladit će regulacija krivično djela biti usklađena sa Konvencijom o pravima djeteta, kojom se dijete smatra do 18 godina, ali i ukloniti kontradiktornosti u samom Krivičnom zakonu. Smatramo da dijete sa navršenih 14. Godina nema razvijene psihofizičke sposobnosti da racionalno može donjeti odluku o tome odnosno znati o mogućim rizicima i posljedicama ovakvog jednog čina.)
* u KZFBiH ugraditi odredbe kojima se onemogućava zloupotreba instituta nagodbe u slučajevima počinjenja krivičnog djela protiv spolne slobode i morala.
* nužno je ugraditi zakonske odredbe, te odmah pristupiti izradi jedinstvenog registra pravosnažno osuđenih lica za krivična djela silovanja i bludnje radnje, dječiju pornografiju, te pedofiliju. Vođenje jedinstve evidencije bi trebala biti obaveza Ministarstva pravosuđa FBiH ili druge nadležne institucije, a ista bi bila svakodnevno dostupna (uključujući i online objavu) medijima i građanima.

2. Krivična djela protiv života i tijela, Glava XVI KZFBiH

o za krivično djelo „teška tjelesna ozljeda“ (član 172., stav 1.) povećati minimalnu kaznu zatvora sa šest mjeseci na godinu dana. Ukoliko je ovo krivično djelo učinjeno prema bračnom partneru ili osobi s kojom živi u izvan bračnoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne živi u zajednici (član 172. stav 2.), odnosno ukoliko je zbog toga dovedena u opasnost život ozljeđenog ili je uništen trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ ili je trajno prouzrokovana nesposobnost za rad odnosno narušeno zdravlje ili unakaženost (član 172. stav 3. i 4.), odnosno ako ozljeđeni umre (stav 5.), minimalnu kaznu zatvora treba povećati sa jedne godine na tri godine
o za krivično djelo „lahka tjelesna povreda“ (član 173. KZFBiH) izbrisati mogućnost novčane kazne.

3. Krivična djela protiv braka, porodice i mladih, Glava XX KZFBiH

o za krivično djelo „nasilje u porodici“ (član 222. KZFBiH) novčanu kaznu izmjeniti u kaznu zatvora od šest mjeseci, obzirom da aktuelno rješenje predviđa i mogućnost odmjeravanja samo novčane kazne. Ukoliko ovo djelo učinjeno prema članu porodice sa kojim živi novčanu kaznu izmjeniti u kaznu zatvora od jedne godine. Ako je isto djelo izvršeno upotrebom oružja ili opasnog oruđa minimalnu kaznu povećati na godinu dana, a ako je učinjeno prema djetetu minimalnu kaznu sa godine dana povećati na dvije godine.

4. Krivična djela protiv imovine, Glava XXV KZFBiH

o za krivična djela „razbojništvo“ i „razbojnička krađa“ (čl 288. I 289. KZFBiH), minimalnu kaznu zatvore povećati sa jedne na tri godine zatvora.
o za krivično djelo „iznuda“ (čl. 295. KZFBiH), minimalnu kaznu zatvora povećati sa tri mjeseca na dvije godine, dok za kvalifikovani oblik djela (upotreba oružja ili pribavljanje znatne imovinske koristi) minimalnu kaznu zatvora povećati sa jedne na tri godine, a maksimalnu sa tri na pet.

5. Krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, te krivična djela protiv javnog reda i pravnog prometa, Glave XXVII i XXX KZFBiH

o za krivično djelo „izazivanje opće opasnosti“ (čl. 323. KZFBiH), koja između ostalog obuhvata i pucanje iz vatrenog oružja, minimalnu zatvorsku kaznu povećati sa tri mjeseca na jednu godinu, a maksimalnu sa tri na pet.
o za krivično djelo „nasilničko ponašanje“ (čl. 362. KZFBiH) minimalnu kaznu povećati sa tri na šest mjeseci, odnosno sa šest mjeseci na jednu godinu u slučaju kvalifikovanog krivičnog djela (st.2.)
o za krivično djelo „nedozvoljeno držanje oružja“ (čl.371. KZFBiH), minimalnu zatvorsku kaznu povećati na na šest mjeseci dana, a maksimalnu sa tri na pet godina.

6. Izmjene Krivičnog zakona kojima se znatno ograničava mogućnost uvjetne osude i uvjetnog otpusta

* odredbu koja predviđa da „osuđeni koji je izdržao jednu polovinu, te izuzetno, jednu trećinu kazne zatvora može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora, pod uslovom da ne učini novo krivično djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust)“ (član 45. KZFBiH), potrebno je izmijeniti tako što će se povećati potrebna dužina izdražavanja kazne za ostvarivanje prava na uvjetni otpust sa jedne polovine na četiri petine, odnosno sa jedne trećine na tri četvrtine izdržane kazne.

* potrebno je izmijeniti član 46. KZFBiH „opoziv uvjetnog otpusta“, te predvidjeti opoziv uvjetnog otpusta ukoliko osuđeni učini bilo kakvo novo krivično djelo, umjesto sadašnjeg rješenja prema kojem će se uvjetni otust opozvati samo ukoliko osuđeni ponovo učini jedno ili više krivičnih djela za koja mu je izrečena kazna preko jedne godine zatvora
* član 62., stav 3, KZFBiH (uvjetna osuda) potrebno je izmijeniti na način da se uvjetna osuda može izreći kad je učinitelju utvrđena kazna zatvora do 3 mjeseca ili novčana kazna, umjesto sadašnjeg rješenja koje predviđa mogućnosti izricanja uvjetne osude kad je izrečena kazna i do dvije godine zatvora.
* Član 64. KZFBiH (opoziv uvjetne osude) potrebno je izmijeniti na način da je sud obavezan opozvati uvjetnu osudu i uputiti osuđenog na izdržavanje kazne zatvora, ukoliko osuđeni učini bilo kakvo novo krivično djelo za vrijeme trajanja uvjetne osude. Trenutno rješenje predviđa opoziv uvjetne osude ukoliko osuđeni „učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna“.
o (Ovakvim izmjenama odredbi koje regulišu institute uvjetnog otpusta i uvjetne osude obnovit će se zakonom propisana svrha krivičnih sankcija, obzirom da su aktuelna besmislena rješenja dovela do situacije u kojima su mnogi pravosnažno osuđeni kriminalci na slobodi, što dovodi do velikog broja povratnika u krivična djela i nasilja na ulicama.)

7. Izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku FBiH

o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku oštećenoj strani dodjeliti pravo na podnošenje žalbe protiv prvostepene presude. Trenutno, ovo pravo je ograničeno i odnosi se samo na odluke o troškovima krivičnog postupka i imovinskopravnog zahtjeva. Sudska praksa je pokazala da tužioci u najvećem dijelu, kada je riječ o krivičnim djelima silovanja, ne podnose žalbe na prvostepene presude iako su istim izrečene sramno niske kazne ispod zakonskog minimuma.

ZAHTJEVI ZA IZVRŠNU I ZAKONODAVNU VLAST U KANTONIMA I FEDERACIJI BIH

* Porast stope nasilja i kriminala u posljednjoj deceniji pokazuje da policija i pravosudne institucije ne raspolažu kapacitetima koji su potrebni za suzbijanje kriminala. Smatramo da je potrebno povećati kapacitet ovih organa, te zaposliti dodatni broj policajaca, tužilaca i sudija. Ovo zahtijeva veća izdvajanja budžetskih sredstava za finansiranje policijskih organa (MUP), Kantonalnog tužilaštva, Kantonalnog suda i Opštinskog suda (krivični referat), koja očekujemo da budu predviđena već u budžetu za 2011. godinu, uz minimalno povećanje od 10% u odnosu na prethodnu godinu za svaku navedenu instituciju.
* Zahtijevamo izdvajanje budžetskih sredstava koja su potrebna za povećanje zatvorskih kapaciteta počev od 2011. godine; a naročito izgradnju odgovarajućeg disciplinskog centra za maloljetnike – zatvorenog tipa.
* Smatramo da trenutni ekonomski status policajaca nije zadovoljavajući, te da je potrebno poduzeti mjere i budžetska izdvajanja ka povećanju primanja zaposlenih u policiji, kao prvog koraka ka povratu digniteta i autoriteta policije u zajednici.

ZAHTJEVI ZA PRAVOSUDNE ORGANE (SUDOVI I TUŽILAŠTVA)

* Sudije na krivičnim referatima nadležnih sudova smatramo diretkno odgovornim za trenutnu sigurnosnu situaciju, jer su svojom blagom kaznenom politikom, odnosno težnjom ka odmjeravanju najnižih zakonom propisanih sankcija, doprinijeli ogromnom broju povratnika u krivična djela, koji nakon izostanka pravične sankcije, nastavljaju da vrše nasilje i teror nad građanima. Pozivamo sudije da shvate svoju društvenu odgovornost, te da odmjeravaju strožije kazne, koje će pravno i moralno biti u srazmjeru sa težinom počinjenog krivičnog djela.
* Činjenica da gotovo nikada nijedan sudija ili tužilac nije smijenjen zbog nerada i neodgovornosti, stvara osjećaj njihove svemoći i nedodirljivosti, što doprinosi daljnjoj neodgovornosti prema građanima koji finansiraju njihov rad. Od Sudskog i tužilačkog vijeća zahtijevamo unaprijeđenje mehanizama kontrole i ocjene rada pojedinih sudija i tužilaca, kako bi pojedinci koji ne odgovaraju postavljenim zahtjevima i društvenoj ulozi, bili zamijenjeni novim kadrovima.
* Uvažavajući zakonska rješenja koja obavezuju tužioce da sa jednakom pažnjom cijene kako okolnosti koje idu u korist osumječenih/optuženih, tako i okolnosti koje idu na njegovu štetu, od postupajućih tužitelja zahtijevamo veće uvažavanje položaja, prava i interesa žrtve/oštećenog, te veća zalaganja u cilju odmjerevanja strožijih i adekvatnih kazni za počinioce krivičnih dijela, naročito KD poput silovanja, incesta, nasilja u porodici itd.
* Nevladine organizacije smatraju da je potrebno propisati obavezu edukacije sudija i tužitelja iz oblasti nasilja, u cilju povećanja njihovog senzibiliteta i svijesti o težini problema, te svjesnosti o posljedicama koje ostavljaju razni oblici nasilja. Pored većeg broja uposlenih tužitelja i sudija potrebno je da sudovi i/ili tužilaštva imaju zaposlene i stručne saradnike iz oblasti pomažućih profesija (psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi i sl.)
* Pravosudne institucije (kao i organi policije) moraju obavezno oštećene / žrtve krivičnih dijela iz domena nasilja informisati i upućivati na tretman u odgovarajuće ustanove za rehabilitaciju.

ZAHTJEVI ZA POLICIJU (MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA)

* Od policije očekujemo brzu i efikasnu reakciju u cilju privođenja i procesuiranja kriminalaca i nasilnika, te širu upotrebu zakonom predviđene fizičke prisile u cilju preventivnog i represivnog suzbijanja kriminala i nasilja.
* Zahtijevamo veće prisustvo policije u gradu tokom noćnih sati, te obavezno i neprestano prisustvo na mjestima okupljanja većeg broja mladih ljudi.

Koalicija nevladinih organizacija poziva političke predstavnike na svim nivoima vlasti – od opštinskog do državnog nivo, te predstavnike pravosudnih institucija i policije, da se aktivno uključe u proces izmjene krivičnog zakona i poduzimanja konkretnih sistemskih mjera u cilju borbe protiv kriminala i nasilja.

Političke predstavnike, te nadležne funkcionere na svim nivoima vlasti, koji odbiju da se uključe u započeti proces i koji nastave ignorisati i obmanjivati građane, ćemo smatrati direktno odgovornima za sigurnosnu situaciju. Poručujemo da nećemo šutjeti i mirno posmatrati nasilje i teror raznih kriminalaca kojem smo svakodnevno izloženi na ulicama vlastitih gradova, te da smo odlučni mijenjati zakone i stvoriti sistem koji će štititi građane, a ne kriminalce!

Koalicija nevladinih organizacija za borbu protiv kriminala i nasilja!

UG „Zemlja djece“, Odred izviđača „Krin“, Omladinski pokret Revolt, Udruženje studenata Pravnog fakulteta Tuzla, Vive žene, Fondacija tuzlanske zajednice, Omladinska organizacije Oko, Građanski edukativni centar, Pokret Front…

Dostaviti:

Skupština Tuzlanskog kantona, Vlada TK, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada FBiH, Ministarstvo pravde BiH, MUP TK, Tužilaštvo TK, Kantonalni sud Tuzla, Općinski sud Tuzla, Općina Tuzla.

(SodaLIVE.ba)