Budemo li još dugo čekali na pravilnike koji na neki način osiguravaju ulazak u Eurospku uniju ostaće otvoreno pitanje hoćemo li i kada u istu ući.
Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara u 2010. godini usvojilo je svega šest pravilnika. I to Pravilnik o tjesteninama, tijestu i proizvodima od tijesta, Pravilnik o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda, Pravilnik o proizvodima od žitarica, Pravilnik o pekarskim proizvodima, Pravilnik o metodama analiza šećera te Pravilnik o pivu.
“ Imamo pripremljenih 25 Pravilnika koje treba da usvoji Upravni odbor i odobri Vijeće ministara”, istakao je Sead Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Pravilnici su pripremljeni radi osiguranja visokog nivoa zaštite života i zdravlja potrošača te radi zaštite interesa proizvođača na području cijele Bosne i Hercegovine, čiji proizvodi, zbog zastarjelih i neusklađenih propisa, nisu bili u ravnopravnom položaju s drugim proizvodima na tržištu.
Zbog toga je potrebno otkloniti niz problema koji se dešavaju u Vijeću ministara, te na vrijeme usvojiti pravilnike koji su od izuzetne važnosti za građana naše zemlje. Europski zakoni i propisi o hrani donose se svakodnevno kako bi se poboljšao kvalitet hrane i zaštitili potrošači. S toga i naša zemlja ukoliko ima namjeru ući u Europsku uniju mora ići u korak s vremenom i raditi na poboljšanju uslova u ovoj oblasti, mišljenja je ministar Sadik Ahmetović.
Usvajanjem pravilnika kao nacionalnih propisa usaglašenih sa europskom legislativom otklanjaju se razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja i članicama Europske unije, osigurava nesmetano funkcionisanje domaćeg tržišta, zaštita interesa potrošača, definišu se obaveze subjekata u poslovanju s hranom, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.
Proces usklađivanja propisa značajno utiče na cijelu zemlju i prije svega doprinosi visokom stepenu zaštite života i zdravlja građana, te ima značajan finansijski učinak na određene privredne grane.
(RTVSLon)
| Dvadeset pet pravilnika koji se odnose na kontrolu uvoza, izvoza te higijensku ispravnost hrane u našoj zemlji, još uvijek čekaju na odobrenje i usaglašavanje od strane Vijeća ministara. Budemo li još dugo čekali na pravilnike koji na neki način osiguravaju ulazak u Eurospku uniju ostaće otvoreno pitanje hoćemo li i kada u istu ući.
Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara u 2010. godini usvojilo je svega šest pravilnika. I to Pravilnik o tjesteninama, tijestu i proizvodima od tijesta, Pravilnik o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda, Pravilnik o proizvodima od žitarica, Pravilnik o pekarskim proizvodima, Pravilnik o metodama analiza šećera te Pravilnik o pivu. “ Imamo pripremljenih 25 Pravilnika koje treba da usvoji Upravni odbor i odobri Vijeće ministara”, istakao je Sead Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Pravilnici su pripremljeni radi osiguranja visokog nivoa zaštite života i zdravlja potrošača te radi zaštite interesa proizvođača na području cijele Bosne i Hercegovine, čiji proizvodi, zbog zastarjelih i neusklađenih propisa, nisu bili u ravnopravnom položaju s drugim proizvodima na tržištu. Zbog toga je potrebno otkloniti niz problema koji se dešavaju u Vijeću ministara, te na vrijeme usvojiti pravilnike koji su od izuzetne važnosti za građana naše zemlje. Europski zakoni i propisi o hrani donose se svakodnevno kako bi se poboljšao kvalitet hrane i zaštitili potrošači. S toga i naša zemlja ukoliko ima namjeru ući u Europsku uniju mora ići u korak s vremenom i raditi na poboljšanju uslova u ovoj oblasti, mišljenja je ministar Sadik Ahmetović. Usvajanjem pravilnika kao nacionalnih propisa usaglašenih sa europskom legislativom otklanjaju se razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja i članicama Europske unije, osigurava nesmetano funkcionisanje domaćeg tržišta, zaštita interesa potrošača, definišu se obaveze subjekata u poslovanju s hranom, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Proces usklađivanja propisa značajno utiče na cijelu zemlju i prije svega doprinosi visokom stepenu zaštite života i zdravlja građana, te ima značajan finansijski učinak na određene privredne grane. |
|
|
