Ubrizgano u nos, ovo cjepivo ima nekoliko prednosti u odnosu na isto cjepivo primijenjeno iglom: od manje invazivnog načina primjene do djelotvornijeg poticanja imunološkog odgovora u organizmu primatelja.
Naučnici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu razvili su cjepivo protiv SARS-CoV-2 virusa koje se primjenjuje u obliku nosnog spreja u jednoj dozi, a u pretkliničkim istraživanjima se pokazalo učinkovito u sprječavanju infekcije kod miševa osjetljivih na novi koronavirus.
Zaštita od bolesti i prevencija daljnjeg širenja
Sada je na redu završno pretkliničko testiranje cjepiva na laboratorijskim majmunima, a ukoliko se i u toj fazi potvrdi sigurnost i učinovitost kakve su postignute na miševima, započet će kliničko testiranje na ljudima kako bi se utvrdilo je li cjepivo sigurno i učinkovito u sprečavanju infekcije uzročnikom COVID-19. Studija s detaljima laboratorijskih pokusa dostupna je mrežno, u časopisu Cell.
Šmrkati ili se bosti iglom? Dilema nikada nije bila toliko napeta…
Za razliku od drugih cjepiva protiv COVID-19 koja su u ovom trenutku u različitim fazama razvoja, ovo se ne primjenjuje iglom, već uštrcavanjem u nos, koji nerijetko predstavlja ulazno mjesto infekcije. Istraživači su otkrili da takav nazalni način primjene stvara potpun i snažan imunološki odgovor, koji je posebno izražen i učinkovit u nosu i dišnim putevima, što je dodatan pokazatelj prevencije zadržavanja infekcije u organizmu.
„Bili smo ugodno iznenađeni kada smo detektirali snažan imunološki odgovor u stanicama sluznice nosa i gornjih dišnih putova, kao i snažnu zaštitu od infekcije ovim virusom“, rekao je jedan od glavnih istraživača, dr. Michael S. Diamond, profesor medicine, molekularne mikrobiologije, patologije i imunologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington. „Miševi su nakon cijepljenja stvorili odličan imuni odgovor kojim su bili dobro zaštićeni od razvoja bolesti nakon izlaganja virusu, a kod nekih smo miševa utvrdili i tzv. sterilizacijsku imunost, pojavu da se nakon izlaganja virusu infekcija uopće i ne dogodi.“
Adenovirus kao “nosač” koronavirusnog proteina u cjepivu
Pri stvaranju ovog cjepiva, istraživači su umetnuli “spike-protein“ (kojega koronavirus koristi za invaziju na naše stanice), u posve drugi virus (adenovirus, koji inače izaziva običnu, blagu prehladu). No, znanstvenici su prethodno izmijenili i njega, tako da ni on ne može izazvati nikakvu bolest. Bezopasni adenovirus postao je „nosač“ za koronavirusni spike-protein, pa je uštrcan u nosu omogućio stvaranje imunološku obranu protiv virusa SARS-CoV-2, a sve to bez izazivanja bilo kakve bolesti: cijepljeni miševi nisu dobili ni COVID-19, niti običnu adenovirusnu prehladu, ali su postali imuni na SARS-CoV-2.
„Adenovirusi su temelj za mnoga istraživačka cjepiva protiv COVID-19 i drugih zaraznih bolesti, poput virusa ebole i tuberkuloze. Za adenoviruse postoje brojni dokazi o sigurnosti i učinkovitosti, no do sada nije provedeno mnogo istraživanja s nazalnom primjenom novih cjepiva“, rekao je koautor istraživanja dr. David T. Curiel. „Sva ostala cjepiva protiv adenovirusa koja su u razvoju za COVID-19 isporučuju se injekcijom u mišić ruke ili bedra. Nosna sluznica je novi put primjene, pa su naši rezultati iznenađujući i obećavajući. Osim toga, važan je podatak i to što samo jedna doza nazalnog cjepiva proizvodi tako snažan imunološki odgovor, jer cjepiva kod kojih su za potpunu zaštitu potrebne dvije doze imaju manju učinkovitost uslijed toga što neki ljudi iz različitih razloga nikad ne prime drugu dozu.”
Na tržištu već postoji nazalno cjepivo: FluMist je cjepivo protiv gripe koje se primjenjuje kroz nos, ali ono koristi oslabljeni oblik virusa gripe i ne može se primijeniti u određenim skupinama, uključujući osobe čiji imunološki sustav je ugrožen supresivnim bolestima poput karcinoma, HIV-a ili dijabetesa. Suprotno tome, novo intranazalno cjepivo protiv COVID-19 u ovom istraživanju ne koristi živi virus koji je sposoban za umnožavanje, što ga u teoriji čini sigurnijim.
Suzdržani optimizam uz pridržavanje propisanih protokola
Tokom pretkliničkih pokusa, istraživači su u komparativne svrhe ovo cjepivo primijenili na miševima na dva načina – uštrcavanjem u nos i muskularnom injekcijom. Iako je i injekcija izazvala imunološki odgovor koji je spriječio upalu pluća, takav način primjene nije spriječio infekciju u nosu i plućima.
Takav učinak cjepiva može smanjiti težinu kliničke slike COVID-19, ali najvjerojatnije ne bi u potpunosti zaustavilo infekciju niti bi spriječilo da inficirane osobe šire virus dalje. Nasuprot tome, nazalni način primjene cjepiva spriječio je infekciju i u gornjim i donjim dišnim putovima – nosu i plućima – što sugerira da cijepljeni pojedinci ne bi širili virus niti razvili infekcije drugdje u tijelu.
Istraživači su potvrdili da su rezultati obećavajući, ali su i istakli činjenicu kako je cjepivo za sada proučavano samo na miševima.”Uskoro ćemo započeti studiju za testiranje ovog intranazalnog cjepiva na primatima, s planom da u ljudska klinička ispitivanja krenemo što je brže moguće”, kaže Diamond. “Mi smo zbog dosadašnjih rezultata na miševima vrlo optimistični i nestrpljivi, radujemo se što ćemo uskoro započeti sljedeću, kliničku fazu i konačno ga testirati na ljudima kako bismo vidjeli može li nazalno cjepivo potaknuti stvaranje imuniteta ne samo da sprječava infekciju, već i obuzdavai pandemijski prijenos ovog virusa. Istovremeno, svjesni smo da se važni istraživački koraci ne smiju ‘preskakivati’ i da razvoj cjepiva treba proći kroz sve propisane evaluacijske protokole za klinička istraživanja.“
