Vreća kupusa 0,5 KM, a vreća bez kupusa 0,2 KM!

Slično je, vele poljoprivrednici, i s ostalim povrćem.

Prave gubitke

Poljoprivrednici u Semberiji zaoravaju njive pod jesenjim kupusom. Tako će učini i Branko Panić iz semberskog sela Velika Obarska, zaselak Budžak, piše Dnevni Avaz.

Branko sa suprugom Milicom i sinom Milanom obrađuje 60 dunuma zemljišta, uglavnom pod povrćem.

– Nema drugog rješenja ako neću da i dalje pravim gubitke. Nama niko ništa ne garantuje i zato jesenji kupus neću sjeći. Sve ću zaorati. Nema kod nas više domaćinstava, sve je upropašteno. Sve što sam napravio, izgradio, nabavio, sve je bilo do 1992. godine. Sad, ne da ne mogu uštedjeti nego ni troškove ne mogu pokriti – kaže Branko.

Ipak, Panići pripremaju karfiol za pijacu naveliko, gdje karton ovog povrća, odnosno 18-20 kilograma, košta oko 2,5 KM.

– Skupa proizvodnja, smanjeno tržište, nedostatak organizovanog otkupa i izvoza te daleko veća ponuda od potražnje, razlozi su zbog kojih poljoprivrednici trpe gubitke svake godine – kaže Risto Arsenović, a prenosi Dnevni Avaz.

On je magistar agronomije i jedan od istaknutih članova Saveza udruženja poljoprivrednika Semberije.

Skupo đubrivo

– Ne samo kupus nego i ostalo povrće slabo ide na pijaci. Pad potražnje je i do 70 posto u odnosu na ranije godine. Ne možemo biti konkurentni poljoprivrednicima u okruženju jer nam je proizvodnja skupa, a nadležno ministarstvo ništa ne poduzima – kaže Arsenović i dodaje da 100 kilograma vještačkog đubriva, čuvene “petnaestke”, kod nas košta 85 KM, a u susjednoj Srbiji za istu količinu tog đubriva plaća se 56 KM.

Problem s poticajima

Arsenović ističe da novi Pravilnik o razvrstavanju poljoprivrednih gazdinstava na komercijalna i nekomercijalna dodatno usložnjava problem.

– Tim pravilnikom predviđeno je da poticaj na pšenicu dobivaju samo oni koji njome zasiju osam hektara. Ako se zna da prosječno gazdinstvo obrađuje ukupno oko 3,2 hektara zemljišta, jasno je da će od 63.000 domaćinstava u RS samo oko 4.000 moći dobiti takve poticaje. Kad tome dodamo oko 17.000 staračkih poljoprivrednih gazdinstava, nije teško zaključiti kakva je sudbina poljoprivrede u RS – kaže Arsenović.