Suđenje sudiji Azri Miletić za primanje mita odgođeno je jer Tužilaštvo nije blagovremeno dostavilo odbrani materijale koje bi moglo koristiti prilikom ispitivanja svjedoka.
Dva svjedoka su vraćena, a na ročištu je pokrenuto pitanje zakonitosti prisluškivanih razgovora i drugih materijala prikupljenih posebnim istražnim radnjama. Nakon iscrpne argumentacije, sud je odlučio da će kasnije o tome odlučiti.
Braniteljica Edina Rešidović na početku je istakla da neće moći obavljati svoju dužnost ukoliko sud dozvoli saslušanje svjedoka, ne samo zbog kašnjenja dokaza, nego i jer nije upoznata o čemu bi svjedoci trebalo da svjedoče.
– Uprkos vašoj odluci o dostavljanju materijala sedam dana prije saslušanja svjedoka, nama je tužilac te dokaze dostavio prije dva dana. Vi ste ga ranije već jednom upozorili da to ne smije da se ponovi – kazala je Rešidović.
Tužilac Džermin Pašić je potvrdio da je kasnio s dostavljanjem dokumenata jer je bio na službenom putu, ali je ocijenio da to nije razlog za odgađanje ročišta, jer su svi dokazi poznati odbrani još od potvrđivanja optužnice 22. juna 2015.
Sudija Biljana Ćuković odlučila je da odgodi ročište, jer tužilac nije postupio po ranijoj odluci suda. U vezi s najavom napuštanja suđenja, Ćuković je rekla odbrani da bi to značilo i određene posljedice. Ona takođe nije prihvatila argument odbrane da danas planirani svjedoci ne mogu svjedočiti u ovom predmetu.
Tužilac je pozvao dva svjedoka iz policijskih agencija kako bi govorili o specijalnim istražnim radnjama vođenim protiv Azre Miletić i namjeravao je da reprodukuje prisluškivane razgovore.
Odbrana je zatražila da ti razgovori i svi drugi materijali proistekli iz naredbi Suda BiH budu isključeni iz spisa kao nezakoniti.
Braniteljica Jesenka Rešidović je istakla da je niz naredbi Suda BiH donesenih od oktobra 2014. do februara 2015. za sprovođenje posebnih istražnih radnji bilo nezakonito.
Navela je da naredbe ne sadrže opravdane razloge za sprovođenje tih radnji. Pozivajući se na odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Rešidović je kazala da je takve radnje moguće provoditi jedino ako nema drugog načina za pribavljanje dokaza.
Po njenim riječima, Apelaciona vijeća Suda BiH nekoliko puta u svojim presudama nisu prihvatala dokaze prisluškivanja upravo zbog nedovoljne argumentacije njihovog korištenja.
Tužilac Pašić je istakao da su sve posebne istražne radnje obavljene u skladu sa zakonom, ali je ocijenio da sudija u ovoj fazi postupka ne može odlučivati o njihovoj zakonitosti, jer nema uvid u te dokaze.
U vezi s odlukama Apelacionog vijeća, Pašić je kazao da je u vrijeme kada su one donesene optužena Miletić još bila sudija u Apelacionom odjeljenju. Odbrana je te insinuacije ocijenila nekorektnim, ističući da Miletić u tim odlukama nije postupala.
Sudija Ćuković je nakon detaljnih argumenata obje strane odlučila da će o zakonitosti dokaza odlučivati pojedinačno, kada budu uvođeni na suđenju.
Odbrana je najavila da će u tom slučaju zatražiti da ročišta na kojim budu emitirani prisluškivani razgovori budu zatvorena za javnost.
Optužena Miletić je rekla da nema ništa protiv puštanja snimaka ukoliko sud smatra da su zakoniti, ali da ne želi da javno budu puštani ako takve odluke nema.
Miletić je optužena da je primila mito u jednom predmetu vođenom pred Sudom BiH.
Suđenje će biti nastavljeno 21. aprila, javlja BIRN.
