Radnici lukavičke koksare u strahu su da ne dožive Agrokorov i Aluminin scenarij. U Indiji istražni organi istražuju međunarodni kriminal koji vodi do Bosne i Hercegovine. A ovdje višemilionski kriminal u Gikilu koji odavno opominje hiljadu radnika ne zabrinjava državu, a bh. pravosuđe ga ne procesuira. Pobuna za buđenje vlasti i opstanak Gikila.
Ko zna koji put u posljednjih petnaest godina, radnici Global ispaat koksne industrije Lukavac digli su svoj glas protiv kriminala u ovoj fabrici.
videoprilog Omera Hasanovića (Mreža)
Vlast je ovu većinski državnu kompaniju poklonila indijskom GSHL-u na upravljanje, a radnicima ostavila svakodnevnu borbu za teško zarađenu platu. Zbog toga su često prinuđeni da blokiraju izvoz gotovih proizvoda kako bi natjerali menadžment GIKIL-a da im isplati zarađeno.
“Ja mislim da je ovo bosanskohercegovački Agrokor. Ovdje su štete u milijardama. I dalje se šalje Mitalu redovno po 300.000 eura mjesečno. A mi plate nemamo”, tvrdi Zijad Kasumović, predsjednik Štrajkačkog odbora GIKIL-a.
Predsjednik Sindikata GIKIL-a Mirsad Imamović ističe da ovakve kompanije nema u svijetu: “Nemaš kapitala, ali si većinski upravitelj. To je greška prije svega naše Vlade koji se odnose kao da ovo nije njihovo”.
Godinama radnici GIKIL-a ukazuju na kriminal Pramoda Mitala, GSHL-a i njegovih direktora koji nezakonito upravljaju državnom imovinom.
“Sad se peru pare preko njegovog brata Arcelor Mitala. Sve pare koje zaradimo od ovih fabrika, uzimamo ugalj koji plaćamo redovno njemačkoj firmi Rag, a taj koks šaljemo za Zenicu, koji on ne plaća. Čista pljačka, a to Vlada gleda. Mi 15 godina upozoravamo Vladu da se ovdje nešto mora riješiti. Agrokor je ništa”, upozorava Adnan Tufekčić, član Štrajkačkog odbora GIKIL-a.
Radnik GIKIL-a Izet Džulić smatra da se mutne radnje provode prilikom sklapanja ugovora – pri kupovini uglja, prodaji koksa ili nekih drugih poslova: “Ovdje se pare peru i izvlače”.
Dokaz su ugovori koje je menadžment GIKIL-a potpisivao sa GSHL-om o konsultantskim uslugama na osnovu kojih je iz GIKIL-a, prema analitičkim karticama, izvučeno nekoliko miliona eura. Federalne inspekcije napravila je nalaz o neplaćenom porezu na te ugovore, a provjere je izvršila na zahtjev Tužilaštva TK-a.
“Osim toga što su utajili porez, oni nemaju ni fakture na osnovu kojih su isplatili ta sredstva. Ja posjedujem analitičke kartice gdje su oni iskazali da su 10 miliona 644 hiljade eura uplatili na ime tih intelektualnih usluga GSHL-u i Mitalu. Ugovor na temelju kojeg oni to tvrde da uplaćuju niti je gdje ovjeren niti ima protokola”, ističe Zuhdija Hasanhodžić, direktor KHK-a Lukavac.
Sve ima obilježja međunarodnog kriminala, ali se slučajem GIKIL odbilo baviti Tužilaštvo BiH, koje se proglasilo nenadležnim. Tako sada Tužilaštvo Tuzlanskog kantona intenzivno saslušava članove bivšeg i sadašnjeg menadžmenta, kao i bivše predstavnike kantonalne Vlade koji su donosili ključne odluke za formiranje zajedničke kompanije.
Kako je kazao Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK-a, zatražene su određene informacije i određeni podaci putem međunarodne pravne pomoći – očekuju da ćeim to biti dostavljeno u narednom periodu. Dodao je da su Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Porezna uprava Federacije već ovom tužilaštvu dostavili određene izvještaje i analize.
Među onima koji su saslušani je i Vehid Mešić, bivši direktor KHK-a, koji je većinski vlasnik GIKIL-a. On je potpisao aneks kojim je nezakonito GSHL-u dodijeljeno većinsko pravo upravljanja i pored činjenice da GSHL nikada nije uložio 46 miliona maraka ugovorenog kapitala. Mešić je odbio stati pred kameru, ali je naglasio da je, navodno, za potpis aneksa imao saglasnost Skupštine GIKIL-a te tadašnjeg kantonalnog premijera Bajazita Jašarevića i ministra industrije Mustafe Burgića.
“Taj anex ugovora je falsifikat – nisu ga potpisala lica koja su potpisala osnovni ugovor. Nije ovjereno pečatom KHK-a nego KIL-a”, tvrdi Hasanhodžić.
Bivši direktor Agencije za privatizaciju TK-a Nihad Okanović kaže kako nije vidio saglasnost na taj aneks ugovora, zbog čega su, kaže, nastali svi problemi oko upravljačkog odnosa: “Nije to bilo u osnovnom ugovoru, a u aneksu jest. Zašto je u sudu upisan ugovoreni kapital, a ne uneseni i uplaćeni – i to mi je malo čudno”.
“Kako je došlo do potpisivanja i u kojim okolnostima, to je nama totalno nepoznato. Mi papire ili saglasnosti bilo koje vrste nismo mogli pronaći. Očekujemo da se u sudskom postupku dokaže da su to bile loše namjere potpisnika prema državnoj imovini”, izjavio je Srđan Mićanović, ministar industrije TK-a.
A sudski postupak je obustavljen jer se Općinski sud u Tuzli, koji je registrovao GSHL na osnovu ugovorenog, a ne uplaćenog kapitala kao većinskog vlasnika, proglasio nenadležnim. Slučaj je na Kantonalnom sudu, koji treba da odluči da li je za GIKIL nadležno bh. pravosuđe.
Istovremeno, indijsko pravosuđe ozbiljno istražuje vlasnika GSHL-a Pramoda Mitala, kojeg Središnji ured za istrage sumnjiči za korupciju i višemilionske kreditne zloupotrebe u nekoliko zemalja u svijetu u kojima posluju njegove kompanije.
“Indijski organi vode istrage protiv Mitala – optužuju ga da je 330 miliona dolara pronevjerio. Između ostalih načina na koji je pronevjerio te pare, spominje se i BiH, firma u BiH”, kaže Hasanhodžić.
Aktuelni direktor GIKIL-a i dalje je Debasish Ganguli, protiv kojeg je Viši sud u Kraljevu raspisao potjernicu zbog višemilionskog kriminala u Magnohromu. No, on se bez problema kreće i ne skriva od policije. Potpisuje milionske ugovore i odlučuje o sudbini oko hiljadu radnika.
“Ima potjernica za ovim postojećim generalnim direktorom i bivšim generalnim direktorom. Meni je bilo došlo da ga ja uhapsim i stavim u kola, odvedem na srbijansku granicu. Ovu izjavu dajem odgovorno – da ga odvedem i kidnapujem i predam u Srbiju. Ako već neće MUP”, priča GIKIL-ov radnik Izet Džulić.
No, GIKIL-u najveća opasanost prijeti od arbitražnog postupka u Londonu koji bi do kraja ovog mjeseca trebao biti okončan. Budući da GIKIL nikada nije platio višemilionska dugovanja za ugalj koji je nabavljao od Stemcora, gubitak tog slučaja za GIKIL bi mogao značiti definitivno gašenje.
“Tim činom će Stemcor imati pravo da naplati od GIKIL-a 160 miliona eura, to je 320 miliona maraka i to je duplo više nego što je vrijednost kapitala GIKIL-a. Svima je jasno – ako se to desi, to je likvidacija GIKIL-a”, objašnjava Hasanhodžić.
Radnici GIKIL-a traže hitnu reakciju države kako bi se spasilo hiljadu radnih mjesta. Za propast GIKIL-a odgovornim smatraju prvenstveno kantonalnu Vladu.
“Šta će biti s nama? Uskoro će nastati problemi. Ovdje će možda neko i poginuti. Ništa čovjek ne ulaže, samo se iznosi kapital odavde. A Vlada samo šuti”, upozorava Tufekčić.
A Kasumović naglašava: “Izdala nas je Vlada. Bego Gutić na početku nam je dao podršku, međutim okrenuo nam je leđa za hiljadu 100 posto. Mislim da je kupljen. Nije me strah reći – i on i Mirsad Kukić. Imamo dojave da se sastajao tri puta sa Mitalom”.
Iz Vlade odbacuju ove navode, ali i priznaju da su nemoćni.
“Dok god upravlja GSHL, mi nemamo apsolutno nijedan modalitet da možemo spriječiti jedan takav scenario jer su nam ruke zavezane. Zato mi očekujemo od sudskih organa da što prije završe ovaj predmet na jedan ili drugi način”, poručuje Mićanović.
GIKIL je i najveći zagađivač zraka u Tuzlanskom kantonu. Ekološka dozvola mu je istekla, a nove nema bez savremene opreme i filtera.
“Nužno je da smanji emisije barem na minimalne dozvoljene standarde, ako ne može na optimalne. Ukoliko se to ne desi, moj stav će biti da se njima ne može izdati okolinska dozvola. To bi značilo početak kraja proizvodnje koksa u Lukavcu. Mislim da smo došli do trenutka kada ne možemo više tolerisati ignorantski odnos”, kaže Edin Delić, načelnik Lukavca.
Ukoliko potraje ignorantski odnos države naspram radnika i državne imovine, crni scenario je neminovan. GIKIL je pred likvidacijom koja bi se mogla dogoditi prije nego što tuzlansko pravosuđe donese odluke o promjeni strukture vlasništva u sudskom registru i optužnicama za višemilionski kriminal.
federalna.ba
Federalna, kantonalna,općinska – sve vlada do vlade,
Pramod Mital, Arcelor Mital, Ganguli Debashi – sve sami Mangashi
pogledajte šta nam rade,
pogledajte ko nas jaši !!!
Meni se čini da ljudi olahko koriste termin “pranje para” a ne znaju ni šta to znači.
Takozvane “kolsuntanske i intelektualne usluge” su isisavanje para, to je namješteno od strane bjelosvjetski tajkuna i kriminalaca. Zenica ne može “progutati” sav koks iz GIKIL-a,
Koksara će biti ugašena za sva vremena, pitanje je dana, nije mi žao administracije koja je dobro plaćena, žao mi sirotinje koja radi direktno u proizvodnji. Puno će ljudi završiti na ulici., ja sam pesimista po pitanju opstanka koksare. Jedino od sve lošeg bit će čišći zrak.
GIKIL će u budućnosti biti priča o tome kako i sa kojom količinom novca su kupovani lokalni politički moćnici da bi se omogućila pljačka državnih ( čitaj naših ) bogatstava od strane ove indijske međunarodne bande. Naime, bivši nadzorni odbor ,u saradnji sa direktorom KHK Zuhdijom Hasanovićem, je spriječen u pokušaju da se stvari izvedu na čistac. Prvo je imao podršku Vlade TK, a onda se ta podrška istopila pod uticajem novca koje je sadašnji upravljač bio spreman “iskeširati” pojedincima za smjenu takvog NO i imenovanje podobnog. Sastavljenog od ljudi bez morala i kraktera koji neće zabadati nos u poslovanje i kriminalne aktivnosti upravljača, već će za naknadu prespavati mandat. Praksa namirivanja predstavnika kantonalne vlade i politike se nastavila. Država i radnici će snositi posljedice. Džaba što i Narod zna, tužilaštvo TK će i ovaj slučaj staviti pod tepih.
” Praksa namirivanja predstavnika kantonalne vlade i politike se nastavila. Država i radnici će snositi posljedice…” Komentar 1/1 !
Koksara će sve raditi dok željezara u Smederevu radi jer ona je jedini veliki potrošač koksa iz Lukavaca.Znači dok radi željezara radi i koksara i sam čin proizvodnje koksa sa nus proizvodima daje dobit i prihode koksari.Druga je stvar što rukovodstvo koksare tu dobit dijeli na nepoznat način i ko zna kome sve.