Pozajmljeni novac Bosna i Hercegovina nije iskoristila za pokretanje domaće privrede, već za krpljenje budžetskih rupa, što prema mišljenju ekonomista nije pametno jer se približava momenat vraćanja kredita. Sudeći prema zvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina ne spada u red prezaduženih zemalja i taj dug iznosi 34% bruto nacionalnog proizvoda. Zbog neformiranja vlasti na državnom nivou, još uvijek je na snazi privremeno finansiranje, pa se zbog neusvajanja budžeta, BiH može naći u ozbiljnim finansijskim problemima, upozorava ministar finansija BiH, Dragan Vrankić: „Naš ukupni dug je 9,4 milijardi marka. Nismo prezadužena zemlja. Vanjski dug je negdje oko 6,3 milijardi maraka, 22,3 posto BDP-a, a ostalo je unutarnji dug. Sa tog aspekta gledano, vanjski dug koji mi vraćamo je vezan za usvajanje proračuna. Ukoliko se ne usvoji proračun, nema ni realizacije otplate vanjskog duga, a to onda, ne samo da povećava plaćanje kamata, nego to šalje i jednu lošu poruku o Bosni i Hercegovini i otežava situaciju svima onima koji razgovaraju o svim budućim zaduženjima i investiranjima u Bosnu i Hercegovinu. Znači, realni sektor onda dolazi u vrlo ozbiljne probleme.”
Ekonomski analitičar Žarko Papić smatra da je svjetska ekonomska kriza podcijenjena, a predstavnici vlasti moraju biti svjesni da je BiH, i politički i ekonomski, zavisna od međunarodnog faktora. „Ako se, a ja mislim da postoje mogućnosti, pojavi drugi val svjetske finansijske krize, onda stvari odista mogu biti dramatične. Takozvani finansijski balon, koji su napravile banke, nije de facto ispuhan, ili je vrlo malo ispuhan, a on je smo premješten u deficite budžeta država, od Grčke, pa do Španije i Portugala, koji već počinju da imaju jednako ozbiljan problem kao i Grčka”, navodi Žarko Papić.
S obzirom na krizu u euro-zoni, Svjetska banka je procijenila da će očekivani ekonomski rast Bosne i Hercegovine za narednu godinu biti lošiji nego ove godine i znatno niži nego u ostalim zemljama regiona. Očekivani rast bruto domaćeg proizvoda, sa ovogodišnjih dva posto, bit će smanjen na jedan posto.
Zabraniti zaduživanje za plaće
Glavni ekonomista Svjetske banke Damir Ćosić upozorava da bosanskohercegovačke vlasti trebaju biti fiskalno odgovorne jer ukoliko se kriza u euro-zoni produbi, BiH će imati probleme: „Druge zemlje se aktivno bave konkurentnošću. Druge zemlje se bave aktivno mjerama na poboljšanju poslovnog okruženja. Aktivno se bave anticipacijom mogućih kriza. Sve te mjere podrazumijevaju određeni stepen aktivnog učešća i bavljenja ekonomijom. BiH je u 2011. godini bila u post izbornoj godini i samim tim se konzumiralo upravo na bavljenje formiranjima Vlada i koalicija. Ono što bi mi više voljeli da vidimo jeste proaktivno učešće vlasti, kako na reformama, tako i na pripremama za neku novu krizu. Naše vlasti su se u ovoj godini okrenule domaćim izvorima finansiranja. Okrenuli su se ka kratkoročnim izdavanjima trezorskih zapisa. Nisu se, iako im je bilo na raspolaganju, okrenuli ni MMF-u, ni nama. Naredne godine, mi i dalje stojimo spremni, a oni ako žele, mogu opet ići sa domaćim izvorima finansiranja, a mogu ići i sa međunarodnim izvorima finansiranja”, navodi Damir Ćosić.
Ekonomski stručnjaci su u jednom složni, dalje zaduživanje kod MMF-a za finansiranje državne administracije je nedopustivo. Prema mišljenju zamjenika ministra finansija BiH, Fuada Kasumovića, i ekonomskog eksperta i nekadašnjeg federalnog ministra finansija Nikole Grabovca, BiH bi trebala uzimati kredite samo za kapitalne investicije i izgradnju infrastrukture: „Problem će doći 2012., 2013. i 2014. kada bi se to trebalo u tri jednake rate vraćati. Nije realno da ćemo do tada realnu ekonomiju podići i da ćemo to moći vraćati. Kredit MMF-a nije nimalo jeftin kredit. On se vraća u roku od pet godina. Dvije godine su grace period, a vraća se u tri jednake rate u tri godine. To veoma brzo dolazi, a od kojih sredstava se to misli vraćati? Imamo još dosta prostora da se ova država može zadužiti, ali samo za infrastrukturu i za kapitalne investicije”, ocjenjuje Grabovac.
„Da li je jedna država previše zadužena ili nije, ne zavisi samo od bruto nacionalnog produkta i učešću duga, nego zavisi i od strukture i jakosti privrede. Da se nama ne bi desila Grčka, mislim da bi trebalo zabraniti svako zaduživanje budžeta za neracionalne potrebe plaća i materijalnih troškova”, kaže Grabovac. Bosna i Hercegovina ima visok unutrašnji dug, a o tom problemu niko ne vodi računa – upozoravaju analitičari. „Kad bude došlo do vraćanja kredita MMF-a, pitat ću jesmo li sretniji ili više zadužena zemlja jer prvo će novac ići njima, da se plati dug, pa onda, ono što ostane, ćemo dijeliti. Niko ništa ne čini za privredu, pogotovo ne u ovoj godini, a neće sigurno ni u idućoj. Druga stvar, ne stoji taj podatak o srednje zaduženoj zemlji jer izgleda svi okreću glavu od unutrašnjeg duga koji je ogroman”, naglašava Svetlana Cenić.
„U Bosni i Hercegovini niko nije utvrdio koliki je unutarnji dug i on može biti vrlo opasan”, upozorva Grabovac. Svima je već jasno da će novac MMF-u vraćati građani jer oni svojim novcem pune budžete. Vlast u BiH pokazala je do sada zavidno umijeće samo u trošenju raspoloživog budžetskog novca na troškove administracije. Očigledno niko ne razmišlja da se novac iskoristi za pokretanje domaće ekonomije. Onda je bolje, kažu analitičari, i ne uzimati kredite.
(SodaLIVE.ba/Radio Slobodna europa)
