Prostitucija u BiH: Djevojke u hotelima pružaju “usluge”, kriminalci peru veliki novac

Hapšenje u Bihaću prije nekoliko dana izvedeno po nalogu Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužilaštva BiH podsjetilo je javnost na problem s kojim se suočavaju uglavnom siromašna društva kakvo je i BiH – trgovinu ljudima i prostituciju. Osuđujuće presude U istrazi obavljenoj u saradnji s institucijama Hrvatske rasvijetljeno je nezakonito odvođenje maloljetne osobe s područja Cazina pod krinkom zaposlenja u ugostiteljskom objektu na području Austrije, a s namjerom iskorištavanja teškog položaja žrtve radi seksualne eksploatacije.

Dok pravosuđe Hrvatske vodi postupak protiv jednog državljanina BiH, drugi osumnjičeni uhapšen je u KPZ-u Bihać, gdje se nalazi na izdržavanju ranije izrečene kazne. Prema podacima Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH, u BiH je u prošloj godini identificirana 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima zbog navođenja na prostituciju ili seksualno iskorištavanje, ali i u svrhu radne eksploatacije, prosjačenja, iskorištavanja djeteta ili maloljetnika radi pornografije i drugo. Sudovi u BiH u 2019. godini izrekli su osuđujuće presude za 34 osobe, od kojih su 24 osuđene na kazne zatvora, u jednom slučaju izrečena je uvjetna kazna, dvije osobe novčano su kažnjene, a u jednom slučaju izrečena je mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja, piše Avaz.

S trgovinom ljudima, kao ropstvom u 21. stoljeću, prostitucija je usko povezana, a profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e, prof. dr. Armin Kržalić smatra da je ona u porastu. Precizne podatke o ovom dosta neistraženom području u BiH niko ne može dati. – Primjetno je da se u posljednje vrijeme ovim “poslom” sve više bave i državljanke BiH, dok su to prije bile uglavnom strane državljanke, da li je u pitanju Ukrajina ili neka druga postsovjetska zemlja. Nije neka tajna da u dosta hotela i sličnim mjestima imate te „usluge“. Prostitucija je jedna od poluga na kojima leži organizirani kriminal, jer on koristi taj alat za pokrivanje ili pranje svog novca. Toga je bilo i bit će, samo što možemo slobodno reći da je u BiH došlo do ekspanzije i mislim da su tome doprinijeli ekonomska situacija, bezidejnost ljudi i trend da se brzo dođe do novca – kaže Kržalić.

Nevladine organizacije Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, kaže da, kada je riječ o mehanizmima zaštite žrtava, nadležna ministarstva imaju potpisane protokole o saradnji s nevladinim organizacijama koje pružaju pomoć žrtvama trgovine ljudima. – Nevladine organizacije su dužne pružiti svaki vid pomoći žrtvama trgovine ljudima, počevši od zdravstvene, socijalne, pravne i ostalih vidova pomoći koji su neophodni kako bi se žrtve trgovine ljudima mogle reintegrirati u društvo – dodaje Samir Rizvo.