To je zakonska obaveza i o tome smo razgovarali sa nadležnom veterinarskom organizacijom Grada Tuzla, odnosno direktorom JP Veterinarska stanica doo Tuzla prof. dr. sc. Jasminom Ferizbegovićem, koji ističe da je veterinarska struka sve vrijeme imala jasan stav u pogledu zbrinjavanja napuštenih pasa i pasa lutalica na području Tuzla, ali i cijele BiH, kao i u pogledu provedbe propisa, najprije Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja koji najkonkretnije tretira ovu oblast.
Prof. dr. Ferizbegović je član stručnog tima koji je Fondacija tuzlanske zajednice uz podršku GFCF (Global Fund for Community Foundations) oformila sa ciljem rješavanja problema pasa što je, slobodno možemo reći, krajnje zahtjevan i veoma kompleksan posao koji podrazumjeva kontinuitet i profesionalan odnos svih aktera koji su obuhvaćeni projektom.
Šta je mikročipovanje, kako se vrši i je li to bolan postupak za životinju?
Mikročipovanje je propisano označavanje pasa koje se obavezno mora provesti u skladu sa pozitivnom zakonskom legislativom. U skladu sa Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14) mikročipovati može samo DVM i to u nadležnoj veterinarskoj stanici, JP Veterinarska stanica doo Tuzla, koji su ovlašteni i za preventivnu vakcinaciju pasa protiv bjesnoće.
Mikročipovanje se provodi aplikacijom mikročipa (sterilna staklena kapsulica s mikročipom koji sadrži jedinstveni broj) u potkožje s lijeve strane vrata s jednokratnim aplikatorom koji ima malo deblju iglu, jer kroz nju moramo aplicirati čip veličine otprilike zrna riže. Igla kojom se aplicira čip je jako oštra i obložena lokalnim anestetikom pa je aplikacija gotovo bezbolna. Ukoliko je životinja mirna, mikročipiranje traje svega nekoliko sekundi. Nakon mikročipovanja, pas dobiva vlastiti identifikacioni broj ispod kože koji omogućava da se u svakom trenutku i na bilo kom mjestu u svijetu putem čitača očita broj i sazna njegov vlasnik. Taj broj se uvodi u pasoš životinje koji je validan dokument i koji traje tokom cijelog životnog vijeka. Kasnije ime životinje postaje manje bitno jer se, za nas u struci, praćenje psa veže za identifikacioni broj koji se dobija ugradnjom mikročipa.
Obično nas pitaju da li se jednom čipovan pas u inostranstvu treba ponovo podvrgnuti ovoj proceduri i odgovor je da ne treba jer je dokumentacija koju pas u tom slučaju posjeduje za nas validna, ali je potrebno unijeti sve nove podatke o vlasniku u jedinstven registar čime je ta dokumentacija kompletirana.
Često ističete da je odgovornost koju JP Veterinarska stanica Tuzla ima kao nadležna za ove poslove na području Grada Tuzle zanemarena.
Ukoliko ovu zakonsku proceduru provedemo stručno, kvalitetno, profesionalno, na način da zadovolji sve kriterije utemeljene pozitivnom zakonskom legislativom, mi definitivno postajemo uzor i primjer za druge gradove koji to žele uraditi kao što je to uradio Grad Tuzla. To nas definitivno opredjeljuje i motivira za sve aktivnosti na planu edukacije, usmjerava na rješavanje problema vezano za populaciju pasa lutalica i onih koji su smješteni u skloništu, sve u cilju ukupne afirmacije ovoga projekta, humanog odnosa, odgovornog vlasništva i konačno zaštite građana od pojave i širenja opakih zaraznih i parazitarnih bolesti, posebno onih koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude.
Naša centralna baza podataka bit će uzor kako kvalitetno i stručno pristupiti ovom projektu i Grad učiniti ugodnim mjestom življenja. To nije samo ekskluzivno pravo da ovaj posao radimo, nego i ogromna odgovornost.
Zakon postoji, ali vlasnici pasa ga nedovoljno poznaju. Šta se radi u pogledu jače afirmacije njegovog provođenja?
Prema Zakonu o jedinicama lokalne samouprave, zaštita životinja je pod jurisdikcijom Općine i Grada. Da bi se Odluka o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14) provela u djelo, potrebno je djelovati sinhronizovano i kontinuirano provoditi edukacije građana, upoznati građane da je njihova zakonska obaveza da svog psa prijave u nadležnu veterinarsku stanicu tj. JP Veterinarsku stanicu doo Tuzla, odnosno da svoga psa uvedu u jedinstveni gradski registar pasa. Mi smo, kao stručna služba, uvijek i u svakom trenutku na raspolaganju svima koji nam se obrate jer smo svjesni da se na ovaj način prevenira veliki broj kontakata životinja i ljudi čime se direktno smanjuje mogućnosti oboljenja od najopakijih zaraznih bolesti, posebno mislimo na bjesnilo, smještaja, praćenja životinja, liječenja, karantena, troškove dijagnostike, eutanazije….
Izuzetno je značajno istaći da će svi psi, bez obzira da li se radi o radi o populaciji vlasničkih ili uličnih pasa, biti mikročipovani, što znači da će se u roku od nekoliko minuta, koliko je potrebno da se očita čip, utvrditi da li je pas prošao sve veterinarske procedure i ima li vlasnika. To je ozbiljan posao, jer se na taj način definitivno detektuje neodgovoran vlasnik, odnosno svi oni koji puštanju pse na ulicu i koji eventualno za te propuste trebaju biti sankcionirani od strane inspekcijskih organa.
Šta za Vas predstavlja i koliko je značajno pitanje koje se definiše kao „izgubljena životinja“?
Izgubljena životinja je ona koja je vlasnika napustila bez njegove volje i onaj ko takvu životinju bude držao dužan je prijaviti to Gradskoj veterinarskoj stanici, JP Veterinarska stanica doo Tuzla, u roku od 48 sati. Međutim, problem velikog broja uličnih pasa proističe upravo od neodgovornih vlasnika koji ih svjesno puštaju. Postavlja se pitanje kako tome stati u kraj? Prijedlog je da se krene sa ozbiljnim aktivnostima kako bi se ovaj problem adekvatno riješio. Moraju se mobilizirati sve snage, svi akteri, relevantne institucije, kako bi sinhronizovano djelovale i energično nastupile u ovom projektu, sa ciljem rješavanja ovih krupnih problema koji se tiču pasa lutalica u Gradu Tuzla. Na taj način, prvenstveno se rješava broj pasa lutalica, kao i pitanje vlasničkih pasa koji su postali lutalice.
Također, projekat se mora referirati i na problem pasa koji su zbrinuti u skloništu za životinje UG Nirina. Svi psi koji se nalaze u skloništu za životinje Udruženje za zaštitu životinja „Nirina“ Tuzla, a njih je gotovo uvijek 550 do 600, upisani su u jedinstveni registar pasa, mikročipovani su, preventivno vakcinisani protiv bjesnoće, tretirani protiv endo i ekto parazita, a izdata im je i službena isprava/dokument, pasoš/putovnica. To znači da je psima dodjeljena identifikacija i da su nakon hvatanja na gradskim ulicama od strane higijeničarske službe JKP Komunalac Tuzla, imali potpun medicinski tretman koji, između ostaloga, podrazumjeva sterilizaciju/kastraciju. Samo na ovaj profesionalan i krajnje human način zbrinjavaju se psi sa ulica, što znači i put ka njihovom potencijalnom udomljavanju, a što čini afirmativno rješenje za ovaj, slobodno možemo reći, izuzetno kompleksan problem.
Šta podrazumjeva taj medicinski tretman životinje?
Svi vlasnički psi moraju biti upisani u jedinstveni registar pasa, mikročipovani, preventivno vakcinisani protiv bjesnoće, tretirani protiv endo i ekto parazita, te posjeduju pasoš/putovnicu. Sa mjerama sterilizacije/kastracije se definitivno i strateški djeluje na smanjenje broja pasa na ulicama. Sterilizirani/kastrirani psi ne reprodukuju nove lutalice.
Jasko,
pa ti si bio dobar student ali si izgleda los prakticar!