To, kako ističe sekretar Asocijacije za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore BiH Tijana Slagalo, generiše dva problema: smanjenje prihoda od akciza i PDV-a, jer prodaju cigareta koje su opterećene visokim akcizama zamjenjuje prodaja duhana koji takvom akcizom nije opterećen, pa mu je pored toga i u legalnoj prodaji osnovica obračuna PDV-a niža, te masovna pojava ilegalne prodaje rezanog duhana, najvećim dijelom putem pijaca, gdje se izbjegava plaćanje obaveza, a često nudi i duhan neodgovarajućeg kvaliteta, piše Oslobođenje.
Rješenje prvog problema već je u proceduri, jer je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio i uputio u dalju proceduru Prijedlog izmjena Zakona o akcizama u BiH, kojim se uvodi posebna akciza za rezani duhan i time osigurava povećanje budžetskih prihoda po osnovu same akcize i povećane osnovice obračuna PDV-a, kao i ublažavanje cjenovne razlike za korištenje cigareta i rezanog duhana. Ovaj je prijedlog usklađen i s direktivama Evropske unije u ovoj oblasti, kao i s obavezama koje je BiH preuzela prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), u okviru stand-by aranžmana.
Rješenje drugog problema, kako ističe Slagalo, pojačan je inspekcijski nadzor proizvodnje i uvoza rezanog duhana i njegove prodaje i ukupnog rada pijaca.
– Bez ovih mjera ni rješenje prvog problema neće biti efikasno, jer će dodatno motivisati na ilegalnu prodaju i takvu trgovinu učiniti još unosnijom. Duhan i proizvodi od duhana, kao veoma osjetljiv proizvod s aspekta utjecaja na zdravlje čovjeka, ali istovremeno i kao visokoakumulativan proizvod u smislu obezbjeđenja javnih prihoda, oduvijek je bio pod posebnom društvenom lupom. Nažalost, kao i ukupna primarna poljoprivredna, i prozvodnja duhana opterećena je brojnim problemima tako da se iz godine u godinu bilježe negativni bilansi. Zasijane površine se konstantno smanjuju, s 2.313 hektara u 2007. godini, na 1.545 hektara u 2012. godini, što za posljedicu ima i pad ukupne proizvodnje duhana: s 3.269 tona u 2007. godini, na 1.494 tone u 2012. godini. Od 2007. godine prinos je prosječno iznosio 1-1,5 tona duhana po hektaru. Sav repromaterijal za proizvodnju se uvozi, svi drugi inputi su skupi, a poticaja, kao mjera nadležnih državnih organa ili nema uopće ili su minimalni – kazala je Slagalo.
Zbog svega navedenog, kaže Slagalo, primarna proizvodnja na tržište stavlja skup proizvod koji cjenovno nije interesantan prerađivačkoj industriji.
– To je osnovni razlog što se javio problem na relaciji primarna proizvodnja – prerađivačka industrija u BiH. Fabrika duhana Sarajevo i Fabrika duvana Banja Luka su trenutno jedini prerađivački kapaciteti sa značajnijom proizvodnjom – kazala je Slagalo, saopćeno je iz Mita Group.
Ma nije se rodio koje Bosanca prevario,na svaku ima riješenje….