No, taj rast cijena po čemu se BiH približava Europskoj uniji, ne prati kakvoća goriva koja je lošija u odnosu na regiju, prije svega Hrvatsku.
22 negativna uzorka
Upravo zbog toga vlasti Federacije BiH provode nekoliko mjera kako bi se stvorilo reda na naftaškom tržištu i omogućilo da se osigura transparentniji rad naftaških tvrtki. Prije svega u pitanju je realizacija projekta umrežavanja u jedinstveni sustav kakvoće goriva kao i sustav redovitih kontrola koje se provode u ovome entitetu, te načini kako se zaobilazi objaviti rezultate koji nisu u interesu naftaških poduzeća.
“U proteklom zimskom monitoringu ovo ministarstvo utvrdilo je obvezu uzimanja 2250 uzoraka različitih tekućih naftnih goriva. U monitoringu ljeto 2011, taj broj je nešto manji, točnije 2042 uzorka. Uzorkovanje su obavljala dva inspekcijska tijela Inspekt RGH Sarajevo i Herkon Mostar. U monitoringu zima 2011-2012 negativnim je ocijenjeno 22 uzorka”, navodi se u pisanom odgovoru federalnog ministra energetike Erdala Trhulja.
Pri tome ovaj ministar navodi kako se ne može potvrditi da se više desetaka tisuće tona goriva loše kakvoće uvozi na tržište BiH čak i unatoč tome što su dobili loše ocjene od ocjeniteljskih kuća. Iskustva međutim govore drukčije. Nemali je broj prigovora potrošača o tome da gorivo koje toče u spremnike svojih automobila nije ni blizu na razini cijene, poglavito stoga što na česte opravke motora i drugih dijelova vozila izdvajaju značajne iznose novca.
Dogovorene kontrole
Valja reći i kako struktura samih provjera goriva u najmanju ruku nije logična ili ne odražava autentičnu situaciju s kakvoćom goriva. Naime, prema dostupnim podacima kod kontroliranog goriva koje se uvozi ili se pak distribuira iz Rafinerije u Brodu, postoje velike razlike ovisno od toga na kojemu je području obavljen nadzor.
Po rezultatima što su provedeni po nalogu federalnog ministarstva najveći broj loših uzoraka, bilo da se radi o benzinima ili pak dizelskome gorivu, je s područja Hercegovine, odnosno većinskih hrvatskih područja u središnjoj Bosni i Žepču. S druge pak strane, od 22 kontrolirana uzorka goriva loše kakvoće tek su dva bila na većinskom bošnjačkom području.
To je u nesrazmjeru s postotkom uzetih uzoraka. Doznaje se međutim da se u najvećem broju slučajeva radi o nelojalnoj konkurenciji ili pak o tomu da se provode takozvani dogovoreni kontrolni nalazi pa se izdvoji gorivo ili pak napiše nalaz o dobroj kakvoći iako su rezultati posve drukčiji. Na ruke idu i očito naštimani poslovi a nerijetko i sami naftaši skloniji su između loše ocjene kakvoće goriva i zarade odlučiti se za drugo.
(SodaLIVE.ba/Ekapija)
