BiH zemlja nepismenih: Kako da postanemo bolji?

Od 1965. godine svakog 8. septembra obilježava se Međunarodni dan pismenosti. Prema statističkim podacima popisa stanovništva iz 2013. godine  u Bosni i Hercegovini je 2,82 posto nepismenih. No, situacija je nešto drugačija ako pojam pismenosti proširimo sa umjećem čitanja, korištenjem različitih informacionih tehnologija i poznavanjem stranih jezika.

Gotovo 90 hiljada građana Bosne i Hercegovine 8. septembar Međunarodni dan pismenosti ove godine dočekalo je sa samo završenih nekoliko razreda osnovne ili bez ijednog dana škole. Ovaj nimalo bezazlen broj nepismenih, smatraju sociolozi, posljedica je procesa tranzicije kroz koje je prošlo bosanskohercegovačko društvo, no kako bi se ovaj problem iskorijenio neophodno je preduzeti odgovorajuće mjere, prije svega, na obrazovanju odraslih i boljoj obrazovnoj strategiji na državnom nivou.

“Ono što mi možemo uraditi kako bi smo preduprijedili ovaj problem jeste prije svega da pokušamo uvesti jednu značajniju strategiju kada je u pitanju školovanje marginaliziranih grupa koje mi imamo u bh. društvu, odnosno u našim lokalnim zajednicama. To je jedan od načina kako da preduprijedimo ovaj problem, jer je činjenica da su upravo te marginalizirane grupe i najviše zastupljene unutar ovog broja nepismenih,” kazao je Midhat Čaušević, sociolog.

Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 36,2 posto stanovništva poznaje rad na računaru, a njih 60 posto govori bar jedan strani jezik. Stoga, nije ni čudo što se sve više mladih odlučuje za studiranje stranih jezika, a da pri tome uopšte ili gotovo malo poznaju pravopis maternjeg jezika.

“Ono što je definitivno primjetno jeste da dosta mladih ljudi bolje poznaju strane jezike, nego svoj vlastiti Bosanski jezik, odnosno bosanski, srpski i hrvatski jezik  u svakom slučaju i trebalo bi tome veću pažnju obratiti. Što se tiče medijske i informatičke pismenosti, većina njih je informatički pismena, to nije sporno,” istakla je Selma Veseljević – Jerković, profesorica Engleskog jezika i književnosti.

Kada se gore navedenom pridodaju podaci eksterne mature za učenike osnovnih škola u TK,  iz maja ove godine, prema kojima su učenici pokazali odlično znanje iz Bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, ne može se a ne postaviti pitanje gdje se do fakulteta, usvojena znanja o maternjem jeziku izgube ili se zanemare.

Zbog specifičnosti državnog uređenja, BiH ima neusklađen sistem obrazovanja. Stoga je neophopdno, ocjenjuju sagovrnici,  na nivou države imati jasnu strategiju kako bi se visoka stopa nepismenosti u BiH smanjila u odnosu na zemlje regiona.