Prohić objašnjava da je bunt bilo za očekivati s obzirom na “objektivne parametre i pokazatelje i stanje individualne egzistencije najvećeg broja građana u BiH”.
“Pitanje koje se postavlja jeste zašto do nemira ne dolazi ili zašto nije ranije došlo do njih. Ja, naravno, imam nekoliko objašnjenja zašto je to tako. To objašnjenje nalazim u tradiciji, u trajanju ratne traume, u manipulaciji i indoktrinaciji koja je još uvijek jaka. Dakle, još uvijek sistem vrijednosti je tako pervertiran da autentične ljudske potrebe nisu unutrašnji determinator ponašanja ljudi, već ideologizirana svijest. Ljudi više vode računa o tim identitarnim i simboličnim stvarima, nego o onome što je ljudska egzistencija. Uvijek postoji kraj svakoj društvenoj pojavi, pa i ovoj. Ovo je godina kad će tih nemira biti više nego do sada”, rekao je Prohić za AA.
Po njemu, osnovno je pitanje kako prisutno nezadovoljstvo, koje se nije još iskazalo u intenzitetu kojem postoji, može da se artikulira u ozbiljnu i osmišljenu društveno-političku akciju.
Prof. dr. Slavo Kukić, doktor socioloških znanosti sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, smatra da samo socijalni bunt može promijeniti stanje stvari u BiH.
“Nažalost, ja mislim da još uvijek ne postoji kritična masa za promjenu čipa najvećeg dijela bh. stanovništva. Drugim riječima, još uvijek se to stanovništvo može manipulirati tehnologijom kojom ga se kontrolira zadnjih četvrt stoljeća, tehnologijom etničkih krvnih zrnaca. Istina je, međutim, da su pretpostavke za socijalnu eksploziju sve snažnije i da se ta eksplozija može očekivati u narednom periodu. Tuzlanski slučaj je reakcija na mikrorazini i nije dovoljan da bi pokrenuo bh. lavinu, a bez pokretanja bh. socijalne lavine nema niti promjene u političkoj i društvenoj filozofiji”, ocijenio je Kukić.
[youtube id=”Gxm6t-CZh6M” width=”620” height=”360”]
– Opasnost od zloupotrebe protesta od politike –
Prohić, pak, dodaje da treba biti vrlo oprezan u procjeni događanja, jer u slučaju BiH socijalni nemiri mogu biti zloupotrijebljeni od strane politike.
“Može se desiti da se ljudi okrenu jedni protiv drugih, a ne građani protiv vlasti. Prirodni konflikt, sociološki gledano, jeste između građana i vlasti, a kod nas četvrt vijeka imamo izmješten konflikt na sukobe između etničkih grupa. Može se desiti, umjesto bunt da se ispolji prema vlastima, da se manipulacijom okrenu jedna etnička grupa prema drugoj. O tome se treba voditi računa kada se priželjkuju nemiri kao katalizator i faktor koji bi doveo do nužnih promjena do kojih mora doći u BiH. Sjetite se samo protesta za Zakon o JMBG ispred Parlamenta BiH. Vrlo civilizirana akcija, koja je imala dobar stepen organiziranosti, pretvorila se u to da su političari doveli u pitanje svoju sigurnost”, rekao je Prohić, podsjećajući i na krizu vlasti koja je potom nastupila.
