Unatoč najavama mlinara i pekara da će cijene brašna i pekarskih proizvoda ostati stabilne, brašno u BiH poskupjelo je za čak 12 posto.
U pojedinim lokalnim zajednicama već je poskupio i hljeb, kao i ostali pekarski proizvodi, a u ostalim krajevima zemlje poskupljenja se očekuju za desetak dana.
Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini doseže vrhunac. Zbog visoke cijene pšenice na berzama za 12 posto skočila je i cijena brašna, što je najava za ostala poskupljenja. Glavni razlog poskupljenja su suša i podbačaj roda kukuruza.
Građane je poskupljenje dodatno zabrinulo jer je ionako skroman kućni proračun već maksimalno rastegnut.
Stalna poskupljenja
Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe i usluga, u ovoj godini uglavnom su išle uzlaznom putanjom. Građane muče svakodnevna povećanja cijena. Skuplji su hrana, piće, duhan, veće su i cijene stanovanja te prevoza. – Preživljavamo nekako, a dokle ćemo, ne znam – složni su građani BiH.
BiH se, uz koronakrizu, suočava i s lančanim rastom cijena životnih namirnica. Cijene stalno rastu, a građani se svakog dana pitaju što će sljedeće poskupjeti. Najviše su poskupjeli ulje i pileće meso.
Najveći rast zabilježila je cijena ulja. Naime, ulje je u ovom razdoblju poskupjelo za 37%. Vezano uz piletinu, evidentiran je porast cijene od početka godine za 66%. Samo prije četiri mjeseca pileći file koštao je 6,50 KM. Danas stoji 9,70 KM.
“Piletina je zabilježila povećanje cijene. Cijena pilećeg filea gotovo se izjednačila s onom teletine, a toga nije bilo nikada prije”, kažu mesari.
Prvenstveni razlog za poskupljenje pilećeg mesa jest poskupljenje hrane za tov pilića, odnosno pšenice, raži, kukuruza i ječma. Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Jedina učinkovita mjera je povećanje plaća.
Većini građana luksuz su putovanje, bolji auto, kvalitetna odjeća, jer većinu novca izdvajaju za osnovno – hranu.
Na dnu Europe
U okviru analize Eurostat, agencija za statistiku EU, objavljuje i BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći. Jedino na ovaj način u obzir se mogu uzeti razlike u cijenama među državama. BiH je i prema ovom indikatoru, s 33% EU prosjeka, na pretposljednjem mjestu, ispred Albanije koja ima 31%. BiH je i prema razini ekonomskog blagostanja, uz Albaniju, na europskom dnu.
“Kupovna moć prosječnog kućanstva u BiH prošle godine porasla je na 43% prosjeka EU s 41 posto, koliko je iznosila 2019.”, pokazalo je istraživanje. Slovenija je s 80 posto EU prosjeka najbolje rangirana među zemljama regije, a slijede Hrvatska sa 67 posto, Crna Gora sa 61, Srbija s 52 i S. Makedonija s 44 posto europskog prosjeka.
