U Tuzlanskom kantonu zbog niza stravičnih događaja, ubistava, samoubistava, femicide isl, nadležni su bili čvrstog stave da usvoje Zakon o oružju.
Na njegovoj izradi radilo se unazad godinu dana te je on već razmatran u formi nacrta na sjednicama Vlade i Skupštine TK.
U međuvremenu je provedena i javna rasprava, održan je okrugli sto, a od Vijeća ministara BiH je imenovana radna grupa koja je dala svoje primjedbe, sugestije i prijedloge.
Koje su novine u Zakonu o oružju?
U odnosu na postojeći zakon, novi mijenja kategorizaciju, odnosno, prema riječima načelnika ureda direktora Uprave policije MUP-a TK, finalni tekst zakona u sebi sadrži sve evropske direktive u kontekstu lakog naoružanja.
Tako umjesto dosadašnje četiri sada su zastupljene tri, što je u skladu sa međunarodnim standardima.
Zakon će biti primijenjen I na stranim državljanima koji na teritoriji BiH imaju boravak duži od godinu dana.
Koji su uslovi za dozvolu za oružje?
Biti punoljetna i zdrava osoba koja je prošla određene provjere, uslovi su koje osoba mora zadovoljiti kako bi dobila dozvolu za nošenje oružja u Tuzlanskom kantonu.
Prema riječima još uvijek aktuelnog ministra unutrašnjih poslova TK Hajrudina Mehanovića od ove godine počeli su i u prijemnim konkursima za prijem u policiju uvoditi tzv. test dostojnosti.
To u prevodu znači da su evidentirani slučajevi kod izdavanja dozvola za naoružanje da policijski službenici dolaze kod osobe koja želi dozvolu, raspitivali se o njima da provjere da li je ta osoba sklona nasilju, pa čak i verbalnom i to kako bi adekvatno utvrdili kome se naoružanje izdaje.
Oružani list tek sa 21. godinom
Iako je potrebno da osoba bude punoljetna da bi u Tuzlanskom kantonu dobila dozvolu za oružje, odnosno za posjedovanje i nošenje oružja ili poznatije kao oružani list, ona ipak mora imati 21 godinu starosti.
Ovo je rezultat usvajanja Zakon te njegovih izmjena, stoga je dobna granica za dozvolu za oružje, podignuta sa 18. na 21. godinu.
S druge strane ono što je najviše pažnje izazvalo kod ovog zakona jeste smanjenje roka važenja oružanog lista.
Umjesto dosadašnjih deset godina važenja, prema novom zakonu on iznosi pet godina.
To sve je, kako su naveli iz MUP-a TK evropski standard koji kaže da se svi nosioci vatrenog oružja u najdužem roku od pet godina, moraju podvrgnuti provjeri osmnovanosti daljeg postojanja potrebe za držanjem oružja.
Novim zakonom također je predviđena mogućnost da policijski organ prije isteka roka od pet godina, a u slučaju potrebe, može izvršiti adekvatnu promjenu.
Šta ako osoba ne produži oružani list?
U Tuzlanskom kantonu Zakon o oružju i municiji predviđa i odredbu kojom se nastoji prevazići dugogodišnji problem neblagovremenog podnošenja zahtjeva za produženje isprava o oružju u TK.
Tim odredbama će nadležna policijska stanica vlasniku oružja izdati prekršajni nalog u slučaju da on prije datuma isteka važnosti isprave o oružju ne podnese zahtjev za zamjenu isprave o oružju, uz mogućnost da u roku od 30 dana od dana njegovog dostavljanja podnese zahtjev za produženje isprave o oružju.
Za ovaj prekršaj predviđena je novčana kazna u iznosu od 500 do 1000 KM.
Oduzimanje oružja
Brojne situacije u Tuzlanskom kantonu, poljuljana sigurnosna situacija i sve češći slučajeva nasilja i ubistava, nadležne su naveli na to da normiraju odredbu koja kaže da se u svim slučajevima prijave nasilja u porodici, vatreno oružje odmah i bez izuzetka privremeno oduzima do okončanja postupka.
Iz Uprave policije MUP-a TK navode da su zakonom precizirani i postupci u slučaju smrti nosioca vatrenog oružja, s obzirom da je dosadašnja praksa pokazala određene nedorečenosti.
Novim zakonskim rješenjem, uvedena je i kolekcionarska dozvola koju trenutno važeći zakon ne poznaje.
Ovo zakonsko rješenje u finalnoj formi uskoro će se naći pred zastupnicima u Skupštini TK.
Ko može u Tuzlanskom kantonu dobiti dozvolu za oružje?
Dozvolu za oružje u Tuzlanskom kantonu ne mogu dobiti baš svi. Potrebno je ispoštovati odredbe Zakona o oružju BiH koji je usvojen na nivou kantona.
O čemu je zapravo riječ?
Nacrt zakona o oružju BiH urađen je prije 14 godina, odnosno 2010. godine, no kako nije usvojen, obaveza se dala Kantonima da donesu svoje pravne propise koji tretiraju tu oblast. I to sve uz usklađivanje sa regulativom Evropske unije.
