Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je u parlamentarnu proceduru inicijativu kojom bi se smanjenje doprinosa i poreza na dohodak povećale plate radnicima, dok sindikati u oba bh. entiteta traže minimalnu platu od 1.000 KM.
Inicijativa poslodavaca za izmjenu Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH u parlamentarnu proceduru upućena je preko ovlaštenih predlagača s ciljem povećanja svih plata u realnom sektoru koje bi iznosilo od 100 do 400 KM.
“Udruženje poslodavaca već duže vrijeme radi na stvaranju uslova za povećanje ne samo minimalne plate nego svih plata u realnom sektoru u Federaciji BiH. Kao jedna od mogućih mjera u okviru rasterećenja privrede u smislu povoljnijeg poslovnog ambijenta svakako je i pitanje oslobađanje od plaćanja određenih dopriosa poreza na dohodak i slično”, kazao je za Klix.ba Mario Nenadić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Time bi kompanije na povećane plate uplaćivale umanjene doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje što omogućava da ukupno povećanje plate ide direktno radnicima.
“Utoliko smo na terenu i u nadležnim institucijama preispitivali jednu inicijativu za brze izmjene zakona o doprinosima i zakona o dohotku i dali smo prijedlog koji smo uputili u parlamentarnu proceduru”, istakao je Nendić.
U okviru tog prijedloga je i bila intencija da poslodavci u saradnji sa vlastima naprave prijedlog izmjena propisa koji bi u kratkom vremenskom periodu omogućili da se u realnom sektoru, privrednim društima i obrtima povećaju plate .
“U tom smislu svi koji su imali priliku vidjeti naš prijedlog mogli su se uvjeriti da smo predvidjeli iznos do 400 KM mjesečno koj bi bio ustvari dodatak neto plati radnika, ali ne bi bio opterećen doprinosima koji se redovno plaćaju kod povećanja plata”, naglašava predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Tvrdi da je prijedlog do sada naišao na podršku većine parlamentarnih stranaka te da bi on omogućio brzo povećanje plata radnicima.
Novim prijedlogom niko ne gubi, a izmjenama se posebno ne utječe ni na javni sektor jer je predviđeno samo određeno smanjenje visine doprinosa za PIO/MIO za par procenata, tako da to u konačnici ne bi imalo odraza ni na visinu penzija.
“Što se tiče doprinosa vezanih za zdravstvo i druge obaveze, oni svakako nisu vezani za iznos uplaćenih sredstava nego za samu činjenicu da se za radnika uplaćuju doprinosi. Prema tome, smatramo da se radi o praktičnom rješenju, mogućem rješenju koje bi već u narednih mjesec ili dva moglo rezultirati povećanjem plata radnika, a da pri tome ne bude dodatno opterećen poslodavac, kao ni da vlast odnosno javni sektor i budžeti nešto na tome izgube”, poručuje Nenadić.
Naglašava da efekat izmjene zakonodavnih rješenja nije čak ni neutralan već je pozitivan budući da se plaća dio doprinosa, a s druge strane će se pozitivan efekat prepoznati kroz javnu potrošnju jer je sigurno da će većina tog dijela povećane plate radnici trošiti, a ne štedjeti.
“Zato radimo ovo povećanje svjesni činjenice da nema uslova za štednju već da se mora podizati standard radnika u FBiH”, zaključio je.
Prijedlog je upućen u parlamentarnoj proceduru i očekuje se da će brzo biti razmatran.
Vlada FBiH amandmanom je utvrdila da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan na način da se stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje se za jedan indeksni poen sa 17,50 koliko se uplaćuje za penziono, na 16,50 posto.
To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutno važeću stopu, ali je utvrđeno da će se zakon primjenjivati od 1. januara 2024. godine.
Šta čeka radnike u RS-u?
Sindikati u Republici Srpskoj traže povećanja plata radnicima, a posebno povećanje minimalne plate.
Poslodavci u tom bh. entitetu predložili su da novi iznos minimalne plate bude utvrđen u visini od 673 KM što predstavlja povećanje od 27,5 KM.
Savez sindikata RS-a traži da minimalna plata iznosi 1.044 KM te smatraju da je taj cilj potrebno dostići do kraja 2023. godine.
Iz Unije poslodavaca RS-a pak tvrde da je potrebno uvećati najnižu platu za procenat povećanja prosječne plate u periodu januar-novembar 2022. godine, što iznosi 14 posto.
Za sad nije jasno da li će i RS usvojiti izmjene zakona o doprinosima sličan onome koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri u FBiH.
Iako će smanjenje stope doprinosa direktno značiti i manje novca u budžetima entiteta iz tog izvora, ono što je jasno jeste da će radnici trošenjem novca na finansiranje osnovnih životnih potreba na taj način zbog inflatornih kretanja cijena, držati budžete i više no stabilnim.
Povećanje plata radnicima uvijek se pozitivno odrazi na ukupan standard u državi, pa nema bojazni da će smanjenje stope doprinosa dramatično utjecati ni na visine penzija za 20 godina od sad, niti na stabilnost budžeta.
