Jeste li se ikada zapitali kako naplatiti štetu na vozilu nastalu zbog rupe na cesti? U zemlji u kojoj su putevi u veoma lošem stanju vozači ne bi trebali zanemarivati ovu mogućnost kako bi zaštitili sebe i svoje četverotočkaše, ali i potaknuli nadležne na obavezu obezbjeđivanja sigurnih puteva, stav je saobraćajnih stručnjaka. Međutim, pitanje je koliko vozači uopće traže odštetu od države BiH, a koliko je ona isplaćuje, piše KLIX.
Nesporno je da u svim gradovima, naseljima, na magistralnim putevima i gradskim saobraćajnicama u BiH nailazimo na oronule puteve. Slalomsko izbjegavanje rupa stoga nije strano vozačima širom države.
Ipak, gotovo da nema vozača u BiH koji nije barem jednom oštetio svoje vozilo prelaskom preko rupe na cesti, ali veoma mali broj njih odluči se tražiti odštetu države zbog složenih procedura.
–U tom slučaju treba zvati saobraćajnu policiju koja na njegov zahtjev sačini zapisnik na osnovu kojeg dalje reaguju organi nadležni za put na kojem se desilo oštećenje vozila, pojasnio nam je Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS.
Važno je naglasiti da je saobraćajna policija obavezna izaći na mjesto događaja, jer se i oštećenje na vozilu zbog rupe na cesti smatra saobraćajnom nezgodom.
Podsjećamo, za sve puteve u BiH odgovorna su javna preduzeća Autoceste FBiH, Ceste FBiH, Putevi Republike Srpske i Autoputevi Republike Srpske.
Naprimjer, na teritoriji entiteta RS mreža magistralnih i regionalnih puteva iznosi 4.132 kilometara za koje JP Putevi RS ima potpisane okvirne sporazume o održavanju s preduzećima specijalizovanim u poslovima održavanja puteva.
–U slučajevima oštećenja vozila ili saobraćajnih nezgoda zbog lošeg stanja na putevima, oštećeni korisnici javnog puta treba da se obrate preduzeću koje održava putnu oblast, na kojoj se oštećenje ili nezgoda desila. Prilikom zahtjeva treba da dostave zapisnik o uviđaju sa skicom mjesta nezgode i fotodokumentaciju mjesta, zapisnik o oštećenju vozila s fotodokumentacijom oštećenja koju treba sačiniti ovlašteni procjenivač, račun, predračun ili procjenu vrijednosti visine štete, kao i dokaz o vlasništvu nad vozilom, kazali su nam iz JP Putevi RS.
Kada se govori o sigurnosti na cestama u BiH, najčešće sva priča počinje i završava potrebom osvješćivanja i unapređenja saobraćajne kulture vozača.
Osman Lindov, profesor sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu, te član Vijeća za sigurnost saobraćaja na cestama u BiH koje će uskoro biti formirano, kaže nam da se nadležni konačno moraju početi baviti oštećenjima na cestama.
“Ne možemo se baviti samo ljudima, već i vozilima, cestovnom infrastrukturom i okolinom. Ono što nama manjka jeste da mi prebrojavamo mrtve, a ne koliko nam treba zaštitne ograde na našim cestama, kolika imamo oštećenja cesta koje ne zadovoljavaju norme sigurnog odvijanja saobraćaja. To su stvari kojima bismo se trebali baviti i time bi i statistika koja se tiče stanja u saobraćaju bila mnogo bolja. Kao građani i vozači moramo biti svjesni toga da cesta uvijek mora biti sigurna za odvijanje saobraćaja. Svaki nedostatak podrazumijeva njenu nesigurnost”, ističe Lindov.
Poznavajući proces naplate štete na vozilu zbog lošeg stanja ceste, Lindov dodaje da vozači zaobilaze ove komplikovane procedure i uglavnom popravljaju vozila iz svog džepa. U koliko slučajeva ove godine je država morala isplatiti vozačima odštetu, nisu nam otkrili iz nadležnih državnih organa za puteve.
Inače, Ministarstvo transporta i komunikacija BiH je od 2008. godine imalo obavezu formiranja Vijeća za sigurnost saobraćaja, što je tek nedavno najavilo. Kako saznajemo, članovi ovog Vijeća još se nisu sastali.
Neko osteti drzavu za 700.000 km pa plati kaznu 100.000 i zatvora od 3 do 6 godina.
I opet radi i posluje kao drustveno odgovorna kompanija.