Sve veći broj prijetnji vreba djecu i adolescente u digitalnom prostoru – od nasilja i pedofilije do ekstremnih i po život opasnih TikTok izazova. Dok pojedine zemlje uvode stroge restrikcije, pa čak i zabrane korištenja društvenih mreža za mlađe uzraste, stručnjaci upozoravaju da je hitno potrebno uvesti snažniju kontrolu sadržaja i sistemsku zaštitu djece.
Jedan od posljednjih primjera koji je uznemirio javnost jeste opasni TikTok izazov poznat kao „kroming“, koji podrazumijeva udisanje otrovnih para iz kućnih proizvoda. Ovaj izazov već je odnio živote najmanje dvoje tinejdžera u Velikoj Britaniji, a slični trendovi nisu zaobišli ni Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog jednog takvog izazova, uprava Osnovne škole „Musa Ćazim Ćatić“ u Visokom donijela je odluku o zabrani korištenja mobilnih telefona u školi.
Direktor škole Edin Salošević ističe da je situacija postala alarmantna i da se više ne može čekati.
„Kap koja je prelila čašu bio je TikTok izazov u kojem su učestvovali naši učenici. Jedan učenik je zadobio teže tjelesne povrede i tada smo shvatili da više nije 5 do 12, nego 12 i 5 minuta. Morali smo reagovati. Zamislite da učenika prvog razreda pitate šta želi biti kad poraste, a on vam kaže – TikToker ili YouTuber. To je poraz nas kao društva“, poručio je Salošević.
Osim rizičnih izazova, digitalni prostor sve je češće mjesto internet nasilja, cyberbullyinga i zloupotrebe vještačke inteligencije. Posebnu zabrinutost roditelja izaziva činjenica da su društvene mreže i online platforme postale pogodno tlo za djelovanje pedofila.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet upozorava da predatori ne djeluju isključivo putem društvenih mreža.
„Kontakt s djecom ostvaruju i putem gaming platformi koje koriste djeca od 8, 9 ili 10 godina. Predstavljaju se kao prijatelji, nude poklone, mjesecima grade povjerenje, ispituju gdje djeca idu u školu, a zatim predlažu susrete uživo. Nažalost, tada može doći do tragičnih posljedica“, istakao je Pejdah.
Zbog rastućih prijetnji, pojedine zemlje poput Australije uvele su zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Ipak, mišljenja stručnjaka su podijeljena.
„Potpuna zabrana može izazvati bunt kod mladih, ali su restrikcije nužne. Djeca provode previše vremena na društvenim mrežama i sadržaj mora biti prilagođen njihovom uzrastu“, smatraju stručnjaci.
Sociolog Vladimir Vasić naglašava da problem nije samo u djeci, već i u sadržaju koji im se svakodnevno plasira.
„Društvene mreže često truju našu djecu. Potrebna je ozbiljna cenzura sadržaja. U BiH imamo osobe koje su popularne na mrežama, a kojima je mjesto na psihijatrijskom odjelu, a ne u javnom prostoru. Njima treba zabraniti pristup društvenim mrežama i medijima“, rekao je Vasić.
Dok se čekaju zakonska rješenja i konkretnije mjere, dio stručne javnosti smatra da bi digitalna pismenost i edukacija o društvenim mrežama trebale postati sastavni dio obrazovnog sistema, kako bi djeca na vrijeme bila upoznata s prednostima, ali i ozbiljnim opasnostima koje vrebaju u online svijetu.
