Kada je prije petnaest godina imenovan na mjesto zamjenika federalnog ministra zdravstva, doktor Faris Gavrankapetanović nije imao imovinu koju posjeduje danas. Nakon dugogodišnjeg obavljanja javnih funkcija u zdravstvu postao je vlasnik: nekoliko stanova, kuća, poslovnog prostora, vikendice i zemljišta.
Gavrankapetanović i njegova porodica imaju nekretnine u Sarajevu i Počitelju vrijedne više od dva miliona maraka. Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, njihovi prijavljeni prihodi nisu mogli pokriti kupovinu tolike imovine. Novac su trošili i za adaptaciju i opremanje stanova i kuća te za redovne životne troškove.
U zemljišnim dokumentima nije zabilježeno da su nekretnine nakon kupovine stavljane pod hipoteku zbog kredita.
Certifikatima do stana
U julu 1999. godine, tri mjeseca nakon što je postao zamjenik ministra, Gavrankapetanović postaje suvlasnik prve nekretnine u Sarajevu. Zajedno sa bratom Ismetom, sestrom Fatimom i majkom Fikretom, on je od preminulog oca Munira naslijedio stan u sarajevskom naselju Bistrik. Uz stan, nasljednici su dobili i novac – 13.500 KM. Faris je naslijedio i očev automobil Golf 3, proizveden 1998. godine.
Iduće, 2000. godine, u martu Gavrankapetanović potpisuje ugovor o korištenju stana od 87 kvadrata sa Stambenim fondom Grada Sarajeva. Stan se nalazi u Ulici Sutjeska u centru grada. Taj stan je 2007. godine otkupio od sarajevske Općine Centar za 16.650 KM u certifikatima, na osnovu stečenog stanarskog prava. Prema dokumentima, stan je početkom 2012. godine pretvorio u poslovni prostor.
U decembru 2000. godine Gavrankapetanović prelazi na poziciju direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje će se zadržati jedanaest i po godina.
Tri godine nakon preuzimanja direktorske funkcije kupuje prvu nekretninu u Počitelju, u historijskom hercegovačkom naselju odakle Gavrankapetanovići vode porijeklo. Za 70.000 KM kupio je kuću i voćnjak koji se prostiru na četiri duluma zemlje. Nekoliko godina poslije to imanje je proširio sa još jednim dulumom koji je platio 98.400 KM. Sada se tu nalazi vikendica sa bazenom.
Krajem 2011. godine je u sarajevskom naselju Bjelave u blizini Bolnice Koševo kupio garažu za 10.500 KM.
Godinu dana kasnije u Počitelju je na osnovu ugovora o podjeli stekao nove nekretnine – kuću i zemljište. Naime, Gavrankapetanović i njegov brat Ismet su bili suvlasnici 2.308 metara kvadratnih zemljišta koje su podijelili na dva jednaka dijela. Farisu je pripao dio na kojem se nalazi devastirana kuća pored Neretve. Prije nego što su braća Gavrankapetanović podijelila ovu zemlju, suvlasnik je bila i njihova rođaka Sadrudina Gavrankapetanović-Softić. Otkupili su njen dio za 58.000 KM. Prema dokumentima, Sadrudina je naslijedila svoj udio, a Faris i Ismet su postali suvlasnici tako što su dio kupili, a jedan dio dobili na poklon od Sadrudinine maćehe.
“Pošto smo ja i njih dvojica dijelili imovinu, ja sam s njima dogovorila da oni otkupe moj dio, tako da sam ja u Počitelju kupila na drugom mjestu jednu malu kućicu i komad bašte”, kaže ona.
Prihodi Farisa Gavrankapetanovića u periodu kada je kupljen najveći broj vrijednih nekretnina iznose 1,2 miliona KM. Novac mu je isplaćivan na osnovu plaća koje je ostvarivao u KCUS-u, Zavodu za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo (ZZOKS), Medicinskom fakultetu u Sarajevu te iz dodatnih djelatnosti.
Majčin poklon
Prema podacima do kojih je došao CIN, nove nekretnine vrijedne 757.000 KM Farisu Gavrankapetanoviću je poklonila majka Fikreta, a on ih je krajem 2013. godine uknjižio na svoje ime. Od majke je dobio tri stana, pet garažnih mjesta i jednu ostavu u Sarajevu.
Jedan stan od 65 metara kvadratnih sa dvije garaže se nalazi u sarajevskom naselju Hrasno, u blizini Bosmal City Centra. Prema dokumentima, plaćen je 124.000 KM. Druga dva stana Fikreta je platila 633.000 KM. Jedan stan od 242 i drugi od 85 kvadrata nalaze se u istoj zgradi na drugom spratu u centru Sarajeva. Svi su kupljeni 2012. godine.
Fikreta nema prijavljenih prihoda. U razgovoru za CIN je rekla da je u penziji još od kraja rata, a da je novac za ove stanove zaradila devedesetih godina, radivši kao mikrobiolog u jednoj vojnoj bolnici u Tripoliju u Libiji. Nakon dvije godine rada se vratila u Sarajevo, jer joj je muž bio lošeg zdravlja.
Ona se ne sjeća koliko je platila stanove, a kaže da ih je kupila kako bi ih ostavila djeci. Na pitanje zašto ih je poklonila samo Farisu, ona je odgovorila: “Ja sam to sa advokatom završila, to će oni rasporediti kad ja umrem”.
Nekretnine ostalih članova porodice
Fikreta je od 2002. godine vlasnica manje kuće sa dvorištem u sarajevskoj općini Stari Grad. Prema zemljišnim dokumentima, plaćena je 95.000 KM. Ova kuća je u međuvremenu srušena i umjesto nje je napravljena veća. Komšije su novinarima CIN-a rekle da je tu povremeno živio Faris.
Njegova bivša supruga Amela Gavrankapetanović je u julu 2010. godine postala vlasnica stana od 157 metara kvadratnih koji se nalazi u zgradi poznatoj kao Koševska Hills u blizini bolnice na Koševu. U zemljišnim dokumentima se navodi da je Amela ovu nekretninu platila 575.000 KM.
Ona je od 2004. godine, do kupovine stana, mjesečno zarađivala u prosjeku 1.850 KM. Odbila je objasniti kako je sa ovakvim primanjima kupila stan. “Razumijem ja šta vi hoćete od mene, ali ja vam ne mogu dati nikakve informacije.”
Farisova i Amelina kćerka Iman, 24-godišnja umjetnica bez stalnog angažmana i prijavljenih prihoda, od maja prošle godine ima stan od 112 metara kvadratnih i garažu. Dvoetažni stan se nalazi na drugom i trećem spratu u zgradi nedaleko od Sarajevske katedrale u centru grada. Plaćen je 382.000 KM, a u kupoprodajnom ugovoru piše da je Iman kupac.
Ona je za CIN rekla da je jedno vrijeme radila za Al-Shiddi City Centar i da sada volontira. Nije htjela reći kako je kupila ovaj stan.
“Ne mogu, stvarno, da vam odajem informacije koje su vrlo privatne i mislim da bi to bilo jako ružno od mene, to je izdaja”, rekla je Iman.
Mjesec dana poslije, za 28.000 KM njen otac je kupio parking-mjesto do njenog.
Ni nakon više telefonskih poziva i poruka koje su mu novinari slali preko majke Fikrete, brata Ismeta i kćerke Iman, Gavrankapetanović nije želio razgovarati o svojoj imovini.
Tužilaštvo istražuje rad Gavrankapetanovića
Krajem prošle godine Kantonalno tužilaštvo iz Sarajeva je pokrenulo istragu protiv Gavrankapetanovića zbog sumnji da je zloupotrijebio položaj šefa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Tužilaštvo sumnja da je u periodu od 2004. do 2010. godine nesavjesnim poslovanjem oštetio KCUS za 23,5 miliona maraka, jer je, između ostalog, sklapao štetne ugovore u postupcima javnih nabavki. Navodno, Gavrankapetanović nije poštovao zakonske procedure o broju učesnika na tenderima, pogrešno je vrednovao prispjele ponude u postupcima nabavke CT aparata, računarske opreme i softvera, a pri izboru zaštitarskih agencija za obezbjeđenje objekata nije poštovao pravilo konkurentnosti.
Tužilaštvo ga još tereti da je u Klinički centar nezakonito zaposlio 260 osoba, da je sa pojedinim uposlenicima zaključivao menadžerske ugovore i da je prikrivao gubitke u poslovanju klinike. Gavrankapetanovića sumnjiče da je takvim postupcima ostvario imovinsku korist.
Doktor hafiz
Prema službenoj biografiji, Faris Gavrankapetanović je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. godine i specijalizirao opću hirurgiju sedam godina poslije. Sredinom 1995. godine počinje raditi kao viši asistent na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Četiri godine kasnije doktorira i postaje docent. Zvanje primariusa je stekao 1998. godine, a šest godina kasnije postaje vanredni profesor.
Gavrankapetanović je počeo karijeru 1985. godine u sarajevskom Zavodu za zdravstvenu zaštitu. Nakon šest mjeseci rada zaposlio se na Traumatološkoj klinici KCUS-a, gdje ostaje do aprila 1999. godine. Tada je imenovan za zamjenika federalnog ministra zdravstva. Nakon kratke karijere u izvršnoj vlasti, u decembru 2000. godine se vraća u KCUS gdje postaje direktor. Ovu funkciju je obavljao jedanaest i po godina. Za vršioca dužnosti direktora ZZO-a Kantona Sarajevo imenovan je 2012. godine, na period od tri mjeseca.
Gavrankapetanović u biografiji navodi da je sa 25 godina postao hafiz, odnosno osoba koja zna Kur’an napamet i da je 1994. godine sa prvim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem obavio muslimansko hodočašće – hadž.
