Općina Lukavac jedna je od najzagađanijih minama i drugim ubojitim neeksplodiranim sredstvima u BiH

 

Opšta procjena minske situacije u BiH urađena 2012.godine, identifikovala je 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina/NUS-a.Lokacije pod minama utiču na sigurnost 540 000 građana ili 15% ukupnog stanovništva BiH. Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Definisano je još 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, procjenjuje se, zaostalo oko 120.000 mina/NUS-a. Trenutno se u BHMAC-u nalazi 4500 projekata za operacije protivminskog djelovanja koje čekaju na realizaciju. Od početka protivminskog djelovanja u BiH 1996.godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4500 km2, kombinovanim metodama protivminskih akcija (netehničke i tehničke metode) do sada je oslobođena površina od 3324 km2, od čega je 169 km2 očišćeno.

Tokom 2014. Godine u TK deminirana je površina od 1.566.482 m2. U tom periodu okončana su 24 projekta, a 2 su prekinuta i bit će nastavljena početkom naredne deminerske sezone. Kao pilot projekat uvedena je nova metoda deminiranja tzv. „ciljano tehničko izviđanje”.

Vlada TK prihvatila je Listu prioriteta deminiranja na području Tuzlanskog kantona za 2015. godinu. Za deminiranje metodom „čišćenja“ planirano je 452.078,02 m2 i metodom „tehničkog izviđanja“ 3.839.676,50 m2 ili ukupno 4.291.694,52 m2.

Dokument je okvirni plan u kojem su u potpunosti ispoštovani općinski planovi i prioriteti deminiranja i koji omogućava da Oružane snage BiH i Federalna uprava civilne zaštite izvrše odabir projekata koje će raditi njihovi deminerski timovi. Preostali dio projekata putem BH MAC-a i Komisije za deminiranje BiH bit će stavljen na uvid međunarodnim donatorima koji će pokušati osigurati potrebna finansijska sredstva za te projekte.

Općina Lukavac jedna je od najzagađanijih minama i drugim ubojitim neeksplodiranim sredstvima u cijeloj državi. Ukupna rizična površina je 4,16% ukupne teritorije. Na demininaru se počelo raditi odmah po prestanku ratnih dejstava a u prošloj godini provedena su tri projekta u reonu Sižja i Krtove.

Za 2015.godinu iz budžeta općine izdvojeno je 100 000 KM za te namjene, a upućena su pozivi ambasadama SR Njemačke, Japana i SAD za sufinansiranje. Pismo namjere već je dobijeno od predstavnika Ambasade SR Njemačke za finansiranje dva projekta na površini od 250 000 m2.

Bosna i Hercegovina se kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina/Otavska Konvencija, na trećoj Revizijskoj konferenciji održanoj prošle godine u Maputu obavezala da će da poveća budžetska izdvajanja u cilju ispunjenja preostalih obaveza u sprovođenju protivminskog djelovanja, jer je preduslov za ispunjenje ciljeva zacrtanih Strategijom protivminskog djelovanja da lokalne vlasti preuzmu veću ili potpunu odgovornost za ovu oblast.