Arhivizam: Početak radova na izgradnji cementare u Lukavcu

Za arhivizam: Mihad Sakić

Na svečanosti su zapaženi brojni gosti među kojima: Pašaga Mandžić, član Savjeta federacije, Vasile Sandra, ambasador Narodne Republike Rumunije, Rant Zoran, prof.dr.inž., naučni saradnik FSL, Nikola Andrić, predsjednik Republičkog vijeća SR BiH, Vlatko Ćosić, predsjednik Privrednog vijeća SR BiH, Ibro Ibrahimović, član IV SR BiH, dr.inž.Muris Osmanagić, sekretar za industriju IV BiH, Đorđe Janković, predsjednik Savjeta za hemiju SPK Beograd, potpukovnik Nikola Petrović, potpukovnik Miodrag Božić, potpukovnik Bejdo Felić, Sead Arapčić, predsjednik SO Lukavac, Ćazim Ibrahimagić, predsjednik OSN. Privredne komore, Smail Trbonja, direktor RSST, Dragan Miletić, direktor Termoelektrane, Mitar Đuranović, direktor „Tehnike“, Ferid Bešlagić, predstavnik Investicione banke Sarajevo, predstavnici „Energoinvesta“ iz Sarajeva, predstavnici Konstr. biroa građ.ind. Zagreb, predstavnici Komerc. invest. banke Tuzla.

Svečanost je otvorio i prisutne goste pozdravio Dragan Nikolić, predsjednik Radničkog savjeta FSL, a zatim je dao riječ Đorđu Andrijaševiću, zamjeniku direktora FSL. Đ.Andrijašević održao je govor u kome je rekao:

“Drugarice i drugovi, dragi gosti…

Velika mi je čast, da Vas posebno pozdravim danas kad se konačno počinju ostvarivati dugogodišnji napori kolektiva FSL na realizaciji davno rođene ideje za izgradnju Fabrike cementa pri Fabrici sode Lukavac.

Na prvoj projekciji izgradnje Fabrike cementa pri FSL počeli smo raditi prije više od jedne decenije. U samom početku nedvosmisleno je dokazana puna tehničko-tehnološka i ekonomska opravdanost izgradnje fabrike cementa kao zaokruženje tehnološkog procesa FSL.

Međutim, intenzivniji rad naših stručnih kadrova na ovom pitanju osjetio se tek nakon uhodavanja kapaciteta sirovog bikarbonata iz prvog proširenja FSL, ali je realna materijalna baza za izgradnju fabrike cementa omogućena tek u novim uslovima privređivanja stvorenih mjerama privredne reforme.

Naš kolektiv je u reformskom periodu usvojio i dosljedno sprovodio politiku čvrste akumulacije za potrebe rekonstrukcije i modernizacije kapaciteta sirovog bikarbonata i predviđenog kapaciteta fabrike cementa, što je omogućilo početak ovih radova.

Daleko bi nas odvelo isticanje svih detalja koji potvrđuju punu opravdanost investiranja u ove kapacitete. Zato ću se zadržati samo na nekim fundamentalnim momentima koji idu u prilog ovoj tvrdnji.

Poznato je da su uz sve savremene fabrike sode u svijetu izgrađene i fabrike cementa i to upravo zato što one imaju niz tehnoloških dodirnih tačaka, a prvenstveno u korištenju sirovine i osnovnih sredstava. Drugim riječima, otpaci koji se javljaju pri fabrikaciji sode čine, ustvari, kvalitetnu sirovinu za dobijanje portlanda cementa.

U našem slučaju cement će se proizvesti iz otpadnog krečnjaka, kao sirovine za proizvodnju klinkera i to sa preko 80%. Sem ove sirovine biće korištena kotlovska šljaka i kvarcni pijesak, koji se takođe nalaze u neposrednoj blizini, a kao dodatci još i gips i pepeo iz Termoelektrane Tuzla.

Fabrika će godišnje proizvoditi 320.000 tona portland cementa. S obzirom da će se u građevinarstvu sve više upotrebljavati mehanizacija i montažni način gradnje uz savremenija arhitektonsko-građevinska rješenja, to će i svi oblici potrošnje cementa u građevinarstvu, reprodukciji i širokoj proizvodnji zahtijevati kvalitetniji cement. Da bi zadovoljili ne samo trenutni, nego i u perspektivi zahtijevani kvalitet, mi smo se u našem proizvodnom programu orijentisali na proizvodnju cementa marke PC-350 i PC-450. Prema tome, što se i kvaliteta tiče, zahtjevi tržišta i savremene gradnje biće u cjelini zadovoljeni.

S druge strane, razvojem proizvodnje azbestno-cementnih proizvoda u Bosanskom Petrovom Selu, proizvodnja lakih gas betona Siporeks u Bukinju i daljim razvojem građevinskih proizvoda „Tehnike“, „Gradine“, i „Rudara“ u Tuzli, znatna potrošnja ovog proizvoda biće obezbijeđena na udaljenosti od samo 20 km. Pretpostavlja se da će, računajući i široku potrošnju, ovo naše najbliže tržište apsorbovati oko 50% ukupne proizvodnje. Prema tome, puštanjem u proizvodnju ovih kapaciteta ostvaruju se, pored ostalog, široke mogućnosti za sve brži razvoj građevinske djelatnosti u ovom regionu.

Da je plasman ove proizvodnje u cjelini obezbijeđen u to nas ubjedljivo uvjeruju i neki podaci iz sklopa analize privrednih tokova i zahtjeva jugoslovenskog tržišta – danas i ubuduće.

Naime, ocjena položaja cementne industrije i zahtjeva jugoslovenskog tržišta pokazuje da naša zemlja u ovoj godini treba da uveze oko milion i petstotina hiljada tona cementa, dok će domaća proizvodnja dati oko četiri i po miliona tona. Sa ovakvom potrošnjom cementa u zemlji mi se, ustvari, nalazimo među najslabijim potrošačima cementa u Evropi. Drugim riječima, naše tržište već godinama oskudijeva u ovom proizvodu, a da i ne govorimo o potrebama u narednom periodu, koje će, bez sumnje, biti svakim danom sve veće.

Sem naše radne organizacije, u finansiranju objekta učestvuje još i „Energoinvest“ Sarajevo, Investiciona banka Sarajevo i Komercijalno-investiciona banka iz Tuzle, dok će opremu na kredit isporučiti Rumunska firma „Uzine-export“ iz Bukurešta. Do kraja uspješna i nadasve plodna poslovna saradnja naše radne organizacije sa ovim partnerima u izgradnji fabrike cementa još ednom potvrđuje da se pri ulaganju u ekonomski opravdane zahvate mogu razvijati i razviti vrlo uspješni poslovni odnosi.

Generalni  izvođač ovih radova je „Energoinvest“ Sarajevo, a građevinski projektant je Konstrukcioni biro građevinske industrije iz Zagreba. Uz daljnju plodnu poslovnu saradnju pomenutih partnera, i drugih koji će se u toku izgradnje uključiti, predviđamo da prve tone cementa u ovoj fabrici proizvedemo  u drugoj polovini 1972. godine.

Drugarice i drugovi,

Izgradnjom fabrike cementa uz naše dosadašnje i naredno investiranju u osnovnu djelatnost, mi ćemo u borbi  za okruživanje naše proizvodnje, postići još jedan veoma značajan uspjeh. Očekivana akumulacija iz ostvarenih rezultata rada u ovom objektu, zajedno sa akumulacijom sode, činiće veoma značajnu bazu za dalju tehnološki i društveno-ekonomski razvoj ovog područja i bazena. Osloncem na zajednički sirovinu, koja bez cementa čini gotovo bezvrijedan otpadak, obezbjeđuje se usko vezivanje proizvodnje sode i cementa i njihov dalji razvoj. Stvaraju se, dakle, uslovi za sve uspješniju poslovnu saradnju naše radne organizacije sa drugim raznovrsnim organizacijama iz naše grane drugih privrednih oblasti i cjeline privrede, kroz udruživanje, kooperaciju i druge vidove integracionih procesa uopšte.

Prema tome, samo iz ovoga što sam rekao, iako u najkraćem, nije teško doći do zaključka da smo u naporima koje smo da sada činili – da bi došli definitivno i do otvaranja radova na izgradnji ove fabrike – imali u cjelini pravilnu orijentaciju i da će dalji napori koje ćemo činiti u izgradnji, puštanje u rad i optimalizacija proizvodnje, dati veoma velike koristi. U uslovima realizacije duha privredne i društvene reforme drugačije se i ne može raditi. Samo zahvati koji počivaju na svim elementima i činiocima pune ekonomije rada, kojima je prethodila u cjelini promišljena tehno-ekonomska analiza, nikada neći niti mogu doživjeti ma i najsitniji promašaj.

Snaga sa kojom raspolažemo i visoki renome naših parnera koji u ovoj izgradnji učestvuju dalja su garancija očekivanog uspjeha.

Na kraju, želim da se još jednom najtoplije zahvalim našim dragim gostima, kao i svima vama, koji ste svojim prisustvom uveličali ovaj veliki trenutak našeg radnog kolektiva.“

Nakon govora D.Andrijašević zamolio je druga Pašagu Mandžića, člana Savjeta federacije, da simbolično otvori početak radova.

Drug Mandžić je sišao sa tribine, pristupio buldožeru i stavio ga u pokret. Snaga mašine učinila je svoje i površina zelene ledine počela je da nestaje.

Ovime je svečanost otvaranja radova na ovom mjestu bila završena i veliki broj prisutnih pošao je u krug FSL na drugi dio svečanosti: puštanje u rad postrojenja za proizvodnju praha za suho gašenje požara.

U zgradi nove Bikarbone neprimjetno je raslo i izraslo novo postrojenje.

Dr.inž.Muris Osmanagić, sekretar za industriju i trgovinu BiH pustio je u rad novo postrojenje. Zatim je na otvorenom prostoru, na očigled brojnih gostiju i ostalih prisutnih, izvršena demonstracija praktične primjene novog proizvoda.

U velikim posudama zapaljeni benzin stvarao je veliki plamen. Međutim, nekoliko plamen je nestao ispod mlaza suhog praha koji je pod pritiskom „istekao“ iz aparata. Demnostracija je ponovljena. I aplauz prisutnih nije izostao.

Nakon toga, gosti su otišli na zajednički ručak u Hotel „Central“ u Lukavcu.