fbpx

Kako dogovoriti veću platu? Evo nekoliko savjeta

8 min. za čitanje

Plaće zaposlenih u Sloveniji lani su u prosjeku porasle za 11,8 posto, pokazuju podaci Banke Slovenije .

Prema njenim prognozama, plaće će rasti i ove godine, i to za 7,6 posto. Uzme li se u obzir prosječna bruto plaća u Sloveniji za januar, uz navedenu stopu rasta, prosječna bi bruto plaća na kraju godine bila nešto ispod 2.500 eura.

U posljednje vrijeme kompanije povećavaju plate zbog rasta troškova života. Ali kako individualno pregovarati s poslodavcem ako smatrate da zaslužujete veću platu? Jedan je to od osjetljivijih razgovora između zaposlenika i voditelja firmi pa se za njega potrebno dobro pripremiti. Sastavili smo nekoliko savjeta kako to učiniti.

Analizirajte sebe i svoju okolinu

Prvi korak je jasan pregled vlastite pregovaračke pozicije, a kompanija u kojoj smo zaposleni ističe program studija pregovaranja koji provodi Harvard Law School .

Isto kažu i iz kadrovske službe jedne od najvećih slovenskih kompanija, koji nisu željeli biti imenovani. “Često neutemeljeno smatramo da zaslužujemo veću platu. Ne možete to tražiti samo zato što mislite da vam pripada. U firmama postoje sistemi plata i vrednovanja poslova. Kada sa nadređenima razgovarate o većoj plati, morate znati jeste li zaista napredovali. Jeste li to postigli znanjem i iskustvom? Jeste li nešto dodatno doprinijeli firmi?” kaže i dodaje da se lični zahtjevi za većom platom moraju odvojiti od općeg povećanja plata u kompanijama ili usklađivanja s inflacijom.

Dođite na pregovore sa što više informacija

Ako je zaposlenik uvjeren da zaslužuje veću platu, važno je da prepozna i prepreke koje si može postaviti na putu do veće plate, nastavlja Harvard Law School. “Zamke su u tome što previđamo dobre prilike za pregovore, fokusiramo se na vlastite slabosti i popuštamo prije nego što smo drugoj strani dali priliku da izrazi svoje stavove.”

Harvardski pregovarački program savjetuje da prikupite informacije koje će poduprijeti vaš zahtjev za većom platom prije nego započnete raspravu. To će pomoći u odbrani, ali vas ujedno i osloboditi osjećaja da samo poslodavac ima makaze i platno u svojim rukama.

Predvidite nekoliko scenarija za tok razgovora

“Pripremite opis vrijednosti koju donosite organizaciji. Predvidite kako bi se pregovori mogli odvijati i povećajte svoju fleksibilnost za pregovaračkim stolom. Također, procijenite koje alternative vaš poslodavac ima na raspolaganju te proučite svoje slabe tačke i pripremite kompenzacije za njih”, također pišu na Harvardu.

Preispitivanje svog rada preporučuje i izvršni direktor Kadrovskog centra Kariera Tilen Prah, koji kaže da dobar poslodavac uglavnom razumije raspravu o platama. “Nije mudro ako o tome želimo pregovarati dva mjeseca ili pola godine. No, ako zaposlenik želi jednom godišnje ili svakih šest mjeseci razgovarati o kvaliteti svog rada, zadovoljstvu i uvjetima za bolju platu ili bonitetu, ja bih kao poslodavac bio sretan da imam takvog kolegu. To znači da je i dalje zainteresiran za rad u kompaniji i motiviran. Takav radnik nastoji istaknuti svoju kvalitetu i razumije svoj posao. Na kraju, ali ne manje važno, to znači da je ambiciozan, što nas tjera naprijed“, objašnjava Prah, dodajući da mnoge kompanije već vode takve razgovore.

Budite korak ispred poslodavca

Na Pravnom fakultetu Harvarda zaposlenici koji pregovaraju o višim platama također se savjetuju da budu korak ispred pregovarača. To možete učiniti prilagođavanjem svoje strategije očekivanjima i karakteristikama vašeg poslodavca. Velike i etablirane firme, naprimjer, često ocjenjuju zaposlenike na temelju tačno definiranih kategorija poslova s ​​jasnim rasponom plata. Saznajte koliko zarađuje neko s vašim obrazovanjem i iskustvom i pokušajte pregovarati o plati na gornjoj granici raspona.

„Važno je da firma ima sistem plata i nagrađivanja koji je vezan uz kompetencije pojedinca. Na taj način je jasno definirano šta morate raditi za određenu platu“, kaže Urška Stanovnik , voditeljica HR-a u Optiwebu. Prema riječima sagovornika, takav sistem omogućuje veću transparentnost. Pritom zaposlenik i voditelj s lakoćom raspravljaju o vremenskoj tački kada neko zaslužuje veću platu. U Optiwebu, gdje je zaposleno 50 ljudi, redovnim otvaranjem ove teme pokušavaju normalizirati razgovor o platama.

Pazite na svoj jezik i budite realni

Važna je i vaša konačna ponuda i njen oblik, ističe Harvard Law School. Ako vas kompanija pita o vašim željama za platu, možete usmjeriti raspravu u svoju korist, a da ne ispadnete ekstremni.

Pritom navode da iznos koji želite ne navodite izravno, nego drugačije formulirate želju. Naprimjer, umjesto da navedete da zarađujete 2000 eura neto plate, recite – Čuo sam da ljudi na usporedivom poslu obično zarađuju 2000 eura neto mjesečno.

I dalje treba biti oprezan sa željama, kaže Tilen Prah. “Ako su očekivanja s jedne strane prevelika, razgovor može brzo poprimiti loš okus. Zdrav razum je neophodan kada pregovarate. Naprimjer, povećanje plate od 50 posto vrlo je rijetko. Ako uz to možemo podići cijenu usluge koju nudimo za 50 posto, vjerovatno bismo mogli predložiti toliko povećanje. Ali obično su povlačenja manja.”

Pregovaračka moć ojačana je ponudama drugih kompanija

Zaposlenici često razgovor o platama otvaraju ponudama za zaposlenje u nekoj drugoj firmi, kaže iz iskustva Urška Stanovnik. Mogu koristiti ponude za jačanje svoje pregovaračke moći.

“Zaposlenik može reći svom menadžeru da mu je drugi poslodavac ponudio 500 eura veću platu. Ako zaposlenik izrazi želju da ostane u firmi, poslodavac mora razmisliti šta može ponuditi, a veoma je važno održati primjeren omjer plata kolega“, kaže.

Ali i u takvim razgovorima ima zamki, podsjeća Tilen Prah. Prema njegovim riječima, poslodavci nerado slušaju zahtjeve za većim platama od zaposlenika samo zato što su primijetili veće plate u drugim firmama. Uvjeren je da takav pristup treba uzeti kao posljednji korak, ako se kroz razgovor ne približe ciljevi.

“No, u Sloveniji je relativno malo ljudi koji dolaze kod nadređenih razgovarati o povećanju plata ili stimulacijama. Procjenjujem da je tek između pet i deset posto zaposlenika koji traže razgovor o kvaliteti svog rada i plati“, kaže Prah. Pritom podsjeća da većina ljudi zbog plate niti ne odlazi s posla. “Odlaze zbog nesređenosti i vrste posla i odnosa u firmi.”

Stanovnik dodaje i kako su plate kod nas tabu tema. „Upravo smo zbog toga pripremili edukaciju za menadžere u našoj kompaniji. Razgovarali smo o tome kako pristupiti ovoj temi. Na kraju, ali ne manje važno, govoriti o platama nije ništa slično. Svi smo svjesni da idemo na posao da zaradimo.

Podijeli ovaj članak
Napišite komentar
Subscribe
Notify of
0 komentara
Inline Feedbacks
View all comments