Godišnje doba u kojem ste rođeni itekako utječe na vaše sveukupno zdravlje, a znanstvenici tvrde kako je to posljedica dobivene količine dnevnog svjetla u vrijeme rođenja i biološkog sata.
Jesen
Djeca rođena u jesen imaju 30 do 90 posto veći rizik od razvoja alergija na mlijeko, jaja i kikiriki nego mališani rođeni u bilo koje drugo doba godine. Bebe rođene u jesen dobivaju manje vitamin D koji je neophodan za jak imunitet. Nedostatak vitamina D smanjuje zaštitnu funkciju kože čime se otvara put alergenima.
Osim alergija, djeca rođena u jesenskim mjesecima sklonija su astmi. Ona imaju 13 posto veći rizik od te bolesti, potvrdila je studija iz 2013. godine, piše Men's Health.
Zima
Djeca rođena tokom zimskih mjeseci, tačnije od novembra do januara, češće su ljevaci nego oni rođeni tokom toplijih razdoblja, utvrdili su njemački znanstvenici. Veća izloženost danjem svjetlu tokom trudnoće potiče lučenje hormona testosterona. To utječe na hormonalnu ravnotežu, izaziva promjene u mozgu i u određivanju dominantne ruke.
Osim toga, ti su mališani skloniji depresiji nego drugi i općenito su manje zadovoljni životom, utvrdila je studija Sveučilišta Notre Dame.
Proljeće
Djeca rođena u proljeće imaju povećani rizik od autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis i kolitis. Najmanji rizik od tih bolesti imaju rođeni u junu.
Osim autoimunih bolesti, rođeni u proljeće imaju 25 posto veći rizik od ne-Hodgkinovog limfoma. Znanstvenici vjeruju kako je za to kriva smanjena izloženost infekcijama tijekom razvoja imunološkog sustava. Stoga njihov imunitet razvija abnormalni odgovor na bolesti. Najveći rizik je kod onih rođenih tokom aprila.
Češće boluju i od melanoma, a znanstvenici vjeruju da je to posljedica povećane izloženosti suncu u najranijoj dobi.
Ljeto
Djeca rođena u ljeto sklonija su naglim promjenama raspoloženja, ali i samoubistvu u odrasloj dobi. Znanstvenici smatraju da su krive promjene u mozgu nastale pod uticajem vremenskih prilika.
Osim toga, rođeni ljeti češće imaju problema s vidom osobito kratkovidnosti. Oni imaju 17 posto veći rizik od razvoja kratkovidnosti nego djeca rođena zimi. Znanstvenici vjeruju kako su mogući krivac razlike u temperaturi.
