Naizgled neugledna, zapravo je neizmjerno vrijedna i jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Njene prehrambene blagodati posljednjih se godina ponovno sve više otkrivaju, a postaje još draža kad znate da je možete nabaviti i potpuno besplatno, ako je sami naberete. Cvjeta od proljeća do jeseni i izvrstan je dodatak tjesteninama i rižotima, ali najbolja je ipak u gustoj čorbi.
U kojem god jelu je pripremali, koprivu nije potrebno kuvati već je dovoljno potopiti je u vruću vodu najduže dva minuta. Tako će se maksimalno sačuvati njena hranjiva i ljekovita svojstva, a brojni su razlozi zbog kojih je dobro jesti koprivu.
Nabrojimo samo neke: poboljšava rad probavnog sistema, obavlja detoksikaciju organizma, dobra je za čišćenje krvi i bubrega, pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi, liječi upale urinarnog trakta i stimuliše rad crijeva zbog čega djeluje i kao diuretik, sadrži vitamine C i A, kalcijum, kalij, željezo, fosfor te druge vitamine i minerale, donosi Zadovoljna.hr.
Čaj od koprive koristi se za bolesti jetre i žući, poremećaje sna, grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća…
Brojna lica koprive
Ukoliko odlučite da sami berete ovaj rasprostranjeni dragulj, nemojte ga brati uz autoputeve ili na drugim mjestima gdje postoji opasnost od zagađenja te obavezno nosite rukavice. Kao što je poznato, listovi i peteljke koprive pokriveni su žarnicama zbog čega ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu koja nakon toga peče.
Takođe, bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer tada može izazvati probleme s probavnim sistemom i crvenilo kože.
Kopriva uglavnom raste u proljeće i tada je najbolja za konzumaciju, ali može se uzgajati tokom cijele godine, ako ju redovno šte. Naime, kad kopriva dobije cvijet i odrveni nije više jestiva.
“Može se saditi u uzdignute gredice. Ova divna biljka doprinosi bioraznolikosti svakog vrta, a i tjera nametnike” savjetuje Martina Uzelac, vlasnica porodičnog poljoprivrednog imanja “Organski vrt” u blizini Zagreba.
“Kopriva može koristiti i kao sredstvo za špricanje bilja i kao biognojivo. Juha od koprive koja odstoji od 12 do 24 sata odlično je sredstvo za špricanje voćki. Kada juha od koprive počne fermentirati, nakon 10 do 14 dana nastane gnojivo koje se napravi tako da se na jedan čep juhe doda 10 čepova vode”, ističe Martina.
Jedan od Martininih recepata je i ovaj:
Supa od koprive
Sastojci:
- 300 grama koprive
- 5 krompira srednje veličine
- nekoliko kapljica maslinovog ulja
Postupak:
Krompir narežite na četvrtine i stavite kuvati.
Pred kraj kuvanja dodajte koprivu koja je samo potopljena i izvađena iz vruće vode.
Dodajte maslinovo ulje i dobro usitnite štapnim mikserom.
Savjet: Po želji poslužite prepečeni hljeb, a po želji maslinovo ulje možete zamijeniti pavlakom.
