1. Naftalin – ovakvi i slični proizvodi za tjeranje moljaca emitiraju jedan od najneugodnijih mirisa koji se može pronaći u kući. Studije su pokazale da jedan aktivni sastojak u takvim proizvodima, pod imenom paradiklorobenzen izaziva rak kod životinja. Premda se isti učinak nije utvrdio kod ljudi, ovaj podatak je dovoljan da vas navede na oprez. Drugi, poznatiji satojak naftalin, nakon dužeg izlaganja može uzrokovati oštećenje crvenih krvnih stanica. Takve hemikalije također mogu uzrokovati mučniinu, povraćanje i proljev.
2. Pesticidi – u ovu grupu spada različita paleta proizvoda poput insekticida, fungicida itd. Radi se o kemijskim formulama koje ubijaju sve od sičušnih mikroorganizama pa do glodavaca. Zbog toga što su otrovni, na svakom proizvodu mora biti istaknuta razina toksičnosti. S obrizom da su namjenjeni za primjenu u zatvornim prostorima, potrudite se dobro provjetriti dom nakon korištenja.
3. Proizvodi od prešanog drveta – ljepilo kojim se spaja takvo drvo (uglavnom piljevina i ostaci od većih komada) može biti opasno po zdravlje. Neki proizvodi sadrže formaldehide kao smolu, a radi se o bezbojnom plinu, jakog mirisa. Formaldehid se indicira kao eventualni uzročnik raka, ali se još uvijek ipak koristi. Najveće opterećenje formaldehidom je u prešanim pločama. Stalni kontakt s formaldehidom izaziva nadražaj kašlja, glavobolju ili do oštećenja reproduktivnih organa.
4. Hemikalije u tepihu – moderni tepisi dobili su negativan predznak zbog hlapivih organskih spojeva (VOC). Te supstance mogu dovesti do povećanog zasićenja zraka i osjetilno i po jakom mirisu, te tako ugroziti zdravlje, jer imaju visoku tačku vrelišta pa su tako teško hlapivi. Problematična je kombinacija pjene i ljepila za tepihe jer upravo to sučelje može izazvati hemijske reakcije koje vode oslobađanju štetnih tvari koje zagađuju zrak. Zbog mnoštva takvih supstanci koje se nalaze u pjenama i ljepilima za tepihe nemoguće je predvidjeti moguće reakcije. Tepisi od umjetnih vlakana stvaraju probleme i kod reciklaže, nakon isteka vijeka trajanja uglavnom se više ne mogu prerađivati, osim u iznimnim slučajevima (deponiji reaktora), gdje se podne obloge od umjetnih vlakana termički obrađuju.
5. Hemikalije iz laserskih printera – studija koju je 2007. provelo Tehnološko sveučilište u Australiji pokazala je da neki laserski printeri otpuštaju ultra fine čestice koje uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme. Druga studija, Nacionalnog instituta za zdravlje u SAD-u također je potvrdila da takvi printeri oslobađaju tzv. VOC spojeve. Dugotrajno izlaganje takvim spojevima može uzrokovati bolesti srca i pluća.
6. Olovna boja – američka je vlada 1991. proglasila olovo kao najveću prijetnju djeci koja dolazi iz okoliša. Čak i male koncentracije olova mogu uzrokovati probleme u središnjem nervnom sistemu, mozgu, krvi i bubrezima. Problem oko olovne boje nije nov, no još postoji je su je koristile mnoge starije kuće. Sama boja na površini neće vas ubiti. No kada se počne ljuštiti otpušta opasne čestice koje zatim udišete i koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.
7. Osvježivači zraka i sredstva za čišćenje – kada ih se koristi u malim zatvorenim prostorima, ovi proizvodi otpuštaju toksične tvari. To dolazi od dvije glavne kemikalije, glikol etera i terpena. I dok su eteri sami po sebi toksični, netoksični terpen može reagirati s ozonom i tako stvoriti otvornu kombinaciju.
8. Bočice za bebe – Kanada je poduzela prvi korak da se zabrane bočice rađene od polikarbonske plastike, što je najčešći tip proizvoda na tržištu. Naime, u toj plastici nalazi se hemikalija po imenu bisfenol (BPA) koja se otpušta zagrijavanjem. BPA ima strukturu sličnu estrogenu i zbog toga se smatra rušiteljem hormonalne ravnoteže, što može uzrokovati razvojne i neurološke probleme kod fetusa i novorođenčadi.
9. Inhibitori plamena – sadrže spojeve poput polivinil-hlorida (PVC-a) i bromiranih inhibitora plamena (BFR) koji se često koriste u komponentama unutar elektroničkih uređaja radi smanjenja zapaljivosti proizvoda. U računalima se BFR primjenjuje na printane elektroničke ploče te na komponente kao što su priključci, plastični pokrovi i kabeli. U posljednje vrijeme i ekološki aktivisti i javnost izražavaju zabrinutost za potencijalno štetne učinke BFR-a.
10. Kozmetički proizvodi – nedavno je objavljena studija američkih naučnica, pod vodstvom Sheele Sathyanarayanesa Univerziteta u Seeatleu, koje upozoravaju da su kozmetički proizvodi za djecu važan izvor kontaminacije ftalatima. Studija je izazvala priličan medijski interes i tako su ftalati, ˝zloglasni˝ aditivi iz plastike, ponovo vraćeni u središte interesa nauke i javnosti. No, ovaj put njihova prisutnost i toksikologija nije povezana s plastičnim proizvodima, već s kozmetikom za malu djecu. Američke naučnice su otkrile da losioni, šamponi i puderi namijenjeni za higijenu beba predstavljaju značajan izvor kontaminacije tim toksičnim spojevima. To su dokazale mjerenjem razgradnih spojeva ftalata, tzv. ftalatnih metabolita, u urinu djece nakon dermalne aplikacije kozmetičkih sredstava. Ftalati su grupa hemijskih spojeva za koje je poznato da izazivaju različite razvojne i reprodukcijske poremećaje (reprotoksični su) kod djece. Uzrokuju hormonske poremećaje, alergije i oštećenja genetskog materijala (DNA).
(SodaLIVE.ba/Metro-portal.hr)
