“U protekle dvije godine nepopustljive nacionalističke retorike, neki bošnjački politički akteri su portretirali sebe kao više sposobne da štite bošnjačke nacionalne interese nego drugi. Jedan aspekt u ovoj tučnjavi je posebno vidljiv u rascijepljnoj bošnjačkoj zajednici o tome šta šta je ‘dobar’ a šta ‘loš’ Bošnjak”, piše u depeši sa početka 2009. godine klasificirala Judith Cefkin, otpravnica poslova u Ambasadi Sjedinjenih Država u Sarajevu.
Prema ovom osjećaju, Amerikanci pišu, dobar Bošnjak je onaj koji priznaje konzervativne ideale. Oni koji gaje umjerenije i sekularnije ideale, po tome, vezane su za “loše Bošnjake”. Izjave lidera Islamske zajednice, poglavito lidera, reisa Mustafe efendije Cerića, koji definiraju one koji kritiziraju IZ BiH kao “islamofobe”, piše u depeši, izoštrili su polarizaciju među Bošnjacima.
Poslovni interesi
“Najtiražniji dnevni list u BiH i najutjecajniji list među Bošnjacima, također je nosilac ideje ‘dobrih Bošnjaka’, beskrupulozno napadajući Bošnjake i institucije među Bošnjacima (uključujući i rivalski, više sekularan bošnjački list – iako se ne spominje, očigledno je da se misli na Oslobođenje, op. F. B.) koji se ne slažu sa Avazovom postavkom”, piše Cefkin.
Ona dalje navodi kako medijski rat, čija je iskrica upaljena zbog Avazovih poslovnih interesa, je pomogao da se raširi unutarbošnjačka debata. U zavisnosti od strane koja se gleda, postoji potencijal da se bošnjačka politika usmjeri u konzervativnom smjeru, što će zakomplicirati napore da se postigne kompromis među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima koja je neophodna da bi se osigurala budućnost za BiH.
U depeši se spominju “zaštitnici Bošnjaka”, koji su izrasli na kampanji da mogu bolje od drugih štititi bošnjačke interese.
“Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je politički lider koji najviše inzistira na bošnjačkim strahovima i zaštiti… ali i drugi, uključujući predsjednika Stranke demokratske akcije Sulejmana Tihića ali i predsjednika Socijaldemokratske partije Zlatka Lagumdžiju s vremena na vrijeme se isto ponašaju.
“U isto vrijeme, lider Islamske zajednice, reis Cerić, zaziva promoviranje bošnjačkog političkog identiteta zasnovanog na viktimizaciji. On redovno podsjeća Bošnjake da su žrtve genocida i da su tokom rata patili više od drugih”, podsjeća se u depeši.
U depeši se dalje navodi kako je reis Cerić u intervjuu za TV Hayat optužio pojedine medije da su islamofobični i da, u neku ruku, pripremaju za novi genocid nad Bošnjacima. Također se spominje i reisov javni osvrt na bošnjački identitet, u kojem je on više puta naglasio kako da bi bio dobar Bošnjak pojedinac mora biti dobar musliman.
Djed mraz i djed Alija
“On podržava politike koje su kontroverzne za sekularnije Bošnjake, kao što je uvođenje vjeronauka u obdaništima. Cerić također koristi svoju javnu poziciju i pristup medijima da napada kritičare svoje pozicije, često implicirajući kako je njegova pozicija iznad svake kritike. U jednom intervjuu, Cerić tvrdi da iako lično smatra da je konstruktivna kritika dobrodošla, kritika islama samog je nedopuštena. (Važno: Cerić jasno tendira da bude jedini sudija o tome kada kritika njega i njegove administracije postaje kritika islama. Njegove prethodne reakcije kritičarima unutar i izvan Islamske zajednice sugeriraju tako)”, stoji u depeši.
Dalje se navodi kako predstavnici IZ-a BiH islamofobiju vide svugdje, i izvlače verbalnu tešku artiljeriju.
U depeši se dalje spominje kako ni djeca nisu ostala imuna na politiku. Kao poseban slučaj se navodi Arzija Mahmutović, koja je 2007. rekla kako “Djed Mraz nije dio muslimanske tradicije”. Također, State Department je informiran o emisij Bakira Hadžiomerovića u kojoj je ironično predložio Arziji da uvede figuru “Djeda Alije”, u skladu sa idejom osnivača Stranke demokratske akcije Izetbegovića.
(SodaLIVE.ba/Sarajevo-x)
