Iz Federalne hidrometeorološke stanice Odjela za seizmologiju potvrdili su za naš list da ljudi neprestano zovu s pitanjima hoće li biti novih potresa.
Nezavršeno tlo
Stručnjaci koji se bave seizmologijom mogu reći da će sigurno biti potresa, ali kada – to niko i nijedan aparat na svijetu ne može predvidjeti. Muriz Spahić, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, za “Avaz” je potvrdio da se naša zemlja nalazi na trusnom tlu i da je za očekivati da će nekada doći do zemljotresa, jer tlo ispod nas nije završeno.
– Tamo gdje je površina zemlje “zgužvana”, kažemo da je ta oblast nezavršena u tektonskim zonama. Njihova tektonika nije završena pa kažemo „labilna zona zemlje”. Ovdje govorimo o dinarsko-erogenoj zoni, koja pripada korijenu alpinida koji su nastali potkraj tercijara i nije završena – kazao je Spahić.
On je naglasio da se nijedna prirodna pojava ne može predvidjeti, ali se mogu odrediti zone i stepeni koji bi mogli pogoditi određenu oblast prilikom podrhtavanja tla.
Seizmološka karta BiH pokazuje da je najugroženija Hercegovina koju bi mogao potresti zemljotres i veći od osam stepeni po Rihteru. Najsigurniji dio BiH je Krajina. Proces koji se dešava u zemlji kada se pokreću tektonske ploče ili urušava nestabilno tlo ne može niko zaustaviti.
Prirodni procesi
– Vidimo i da je Banja Luka ugroženo područje kao i uža oblast Zenice i Sarajeva. Možda ću zvučati grubo, ali zemljotresi su prirodni procesi koji se moraju odvijati i na koje mi nemamo utjecaj – istakao je Spahić.
Od 1900., otkad se u BiH mjere zemljotresi, zabilježeno je 74 čija je jačina bila iznad tri stepena Rihtera i to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
– Ne treba paničiti. Zeničani koji su noć proveli na ulicama morali su znati da je prvi potres uvijek najjači, kasnije dolazi do smirivanja tla. Ako za sat i po nakon prvog podrhtavanja ne bude uopće drugog zemljotresa, više ih neće ni biti taj put – dodao je Spahić.
Najjači zemljotresi u BiH
– Petrovac (1905.) – jačina 5,0
– Počitelj (1907.) – jačina 5,7
– Vlasenica (1908.) – jačina 5,3
– Bihać (1916.) – jačina 5,0
– Jajce (1923.) – jačina 5,0
– Ljubinje (1927.) – jačina 6,0
– Derventa (1940.) – jačina 5,1
– Treskavica (1962.) – jačina 5,7
– Banja Luka (1969.) – jačina 6,6
– Srebrenica (1969.) – jačina 5,1
– Lukavac (1974.) – jačina 5,0
– Banja Luka (1981.) – jačina 5,4
– Zenica (2012.) – jačina 4,7
– Stolac (2003.) – jačina 3,6
(SodaLIVE.ba/Avaz)
I evo opet!