Kretanje i vožnju treba ograničiti od 11 do 17 sati jer su temperature tada najviše, a to se posebno odnosi na rizične grupe stanovništva.
Prostorije u kojima se boravi treba dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a tokom dana prozore zatvoriti i navući roletne.
Treba odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, što je naročito važno za malu djecu.
I odrasli i djeca treba da zaštite oči naočalama s UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka).
Nije preporučljivo nositi tijesnu obuću ni visoke potpetice, a korisno je tokom dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi te smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane).
Važno je napomenuti da hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim krvnim pritiskom i dr.), treba da se posavjetuju sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu.
U ishrani treba koristiti veće količine voća i povrća da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli.
Pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana s nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi) jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Voće i povrće treba dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru, preporučeno je.
Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno treba držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene, tj. izbjegavati kupovinu na pijacama gdje nema frižidera.
Preporučljivo je ograničeno konzumiranje kremova, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica.
Posebnu pažnju treba obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću.
Treba izbjegavati kupanje u rijekama koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost treba dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira.
U intervalu od 11 do 15 sati najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 posto.
Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme s najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30). Prilikom boravka u vodi također treba koristiti zaštitne kreme budući da 40 posto UV zraka dopire do jedan metar dubine.
Sunčati se treba postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11 do 15 sati i češće uzimati manje količine tečnosti.
U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima s ugrađenim klima uređajem), treba voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature zraka (optimalno tri stepena, maksimalno 5 stepeni) jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, treba se obratiti za pomoć u najbližu ambulantu.
Veoma visoke temperature izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi, napomena je iz Zavoda.
Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, su u rizičnoj grupi, što zahtijeva posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
I svi ostali, posebno omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, također se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.), saopćeno je iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo.
(SodaLIVE.ba)
