Iz analize podataka može se zaključiti da je aktivnosti kampanje “Kupujmo domaće” potrebno usmjeriti najviše na stimuliranje kupovine domaćih negaziranih sokova, začina na bazi soli, piva i negazirane vode.
Ako se podaci iz decembra uzmu kao relevantni za proteklu godinu onda se može reći da su svi ostali proizvodi relativno dobro zastupljeni u ukupnoj količini prodatih proizvoda. Na osnovu podataka može se zaključiti da nabavka i prodaja mlijeka iz domaćih proizvodnih kapaciteta čini oko 81% od ukupne nabavljene i prodate količine. Kad je riječ o brašnu, 95% nabavljenog i prodatog brašna na području TK u većim trgovačkim centrima u decembru 2012.godine potiče iz domaće proizvodnje. U decembru 2012.godine u većim trgovačkim centrima je nabavljeno i prodato 52,42% piva domaće proizvodnje što je 50,84% ukupne prodate vrijednosti. Takođe, prodato je i nabavljeno 88,66% gaziranih sokova domaće proizvodnje čije je učešće u ukupnoj vrijednosti prodatih gaziranih sokova 90,84%.
Učešće domaćih negaziranih sokova u ukupnoj prodatoj vrijednosti je 25,94% dok je učešće u nabavljenoj i prodatoj količini 21,44%, iz čega se može zaključiti da su sokovi domaće proizvodnje nešto skuplji u odnosu na uvozne. Prodaja gazirane mineralne vode domaće proizvodnje u decembru 2012.godine čini 92,38% ukupne prodate količine mineralne vode u litrima što je 86,5% učešća u ukupnoj prodatoj vrijednosti, dok flaširana negazirana voda učestvuje sa 51,04% u ukupnim prodatim količinama i sa 48,87% u ukupnoj prodatoj vrijednosti.
Pileće meso domaće proizvodnje je u procentu od 99,43% zastupljno u ukupnoj prodatoj količini i vrijednosti mesa. Podaci ukazuju i da je iskorištenost proizvodnih kapaciteta, osim nekih izuzetaka na veoma niskom nivou. Ako uzmemo za primjer ukupne proizvodne kapacitete u industriji mlijeka, njihova prosječna iskorištenost je 38,41%. Neiskorištene proizvodne kapacitete za proizvodnju mlijeka, gazirane mineralne vode, gaziranih sokova, brašna i pilećeg mesa treba uposliti i usmjeriti na izvoz, što će svakako povoljno uticati na spoljnotrgovinski bilans.
Informacija također, sadrži i prijedlog određenih mjera i zaključaka koji se prije svega odnose na to da je domaćim proizvođačima, čiji kapaciteti nisu iskorišteni, pružanjem pravne i materijalne pomoći u usvajanju EU standarda i certificiranju kvaliteta, kao osnovnog preduslova za izvoz na tržište Europske unije neophodno omogućiti izlazak na ino-tržište. Budući da zaštita domaće proizvodnje kroz zakonske mjere nije “preporučena” od strane Unije, našoj zemlji stoji na raspolaganju preko 2000 različitih necarinskih barijera u vidu uvoznih kvota, subvencija, antidamping mjera, ograničavanje uvoza, češće kontrole kvaliteta i sl.
To su mjere koje članice EU a i susjedne zemlje uveliko koriste kad žele zaštititi domaću proizvodnju od proizvoda iz uvoza. Politiku selektivne zaštite treba provoditi planski, a prvi korak je da se u saradnji sa udruženjima proizvođača i nadležnim ministarstvima definiše koje su to strateške industrijske i poljoprivredne grane tj. proizvodi koje treba zaštiti. S druge strane, treba omogućiti i olakšati uvoz proizvoda čiji je deficit identificiran na tržištu BiH.
Na primjer besmisleno je postavljati necarinske barijere za uvoz sirove kafe kad se kod nas kafa ne proizvodi. Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK cijeni da je učešće domaćih proizvoda u ukupnoj prodaji nedovoljno što je argument da se pokrene široka međuresorna akcija „Kupujmo domaće“ na području Tuzlanskog kantona, uz učešće lokalnih zajednica, škola, medija, komorskih udruženja i UG “Klub potrošača“ Tuzla. U provođenju ove kampanje treba imati na umu da sama činjenica “da je nešto domaće” nije dovoljna da potrošači i kupe taj proizvod. Treba uvjeriti potrošača da je domaće zaista dobro, kvalitetno.
Naravno, standardi kvaliteta proizvodnje i proizvoda moraju se podići na zadovoljavajući nivo, stoji u danas usvojenoj informaciji.
(SodaLIVE.ba/ OZIVlade TK)
