Nije rijetkost ni da se u bh. laboratorijama procesuiraju i očinstva iz drugih zemalja, no, s druge strane, nije neuobičajeno da Bosanci i Hercegovci iz osobnih razloga rade ove analize i izvan BiH, tako da je teško biti precizniji u određivanju ukupnoga broja analiza.
“Sličan trend se bilježi u regionu, ali i Evropi, stoga možemo poručiti Bosancima i Hercegovcima da nema mjesta za paniku, ali i da, ako misle da trebaju provjeriti svoje očinstvo, to mogu vrlo brzo i lako realizirati u nekoj od postojećih laboratorija”, kaže prof. dr. Marjanović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.
U posljednje vrijeme, usavršavanjem ove metode, forenzična DNK analiza je postala izuzetno “brza” metoda koja je i cijenom dostupna svima.
Naime, ako se radi o nekom hitnom slučaju testiranja očinstva moguće ga je završiti u roku od 24 sata, a sam test stoji “tek” oko 500 KM za analizu potencijalnoga oca i djeteta, ili oko 750 KM za analizu majke, djeteta i potencijalnoga oca. Ove cijene mogu biti i nešto veće ako se insistira na hitnosti same analize.
“Bez lažne skromnosti možemo tvrditi da je upravo iz oblasti DNK analize skeletnih uzoraka iz različitih povijesnih perioda, Bosna i Hercegovina jedna od vodećih, ako ne i vodeća, znanstvena ‘sila’. Primjena ove ekspertize, barem u BiH, u proteklih 15 godina je doživjela značajnu ekspanziju”, govori prof. dr. Marjanović.
Sama metoda je prešla put od rijetko korištene, pomalo egzotične i relativno skupe, ali i efikasne procedure koja se na samome početku koristila kao zadnji izbor u nizu svih metoda, do rutinske, svakodnevno upotrebljavane i relativno jeftine metode koja je danas jedna od prvih analiza u ispitivanju genetičkoga identiteta analiziranoga traga.
Forenzična DNK analiza je metoda kojom se, iz različitih bioloških tragova (krvi, dlake, kostiju, sperme, pljuvačke), utvrđuje DNK profil jedinstveni za svaku osobu. Utvrđivanjem i usporedbom tih DNK profila moguće je potvrditi da li neki biološki trag pronađen na mjestu zločina pripada ili ne pripada ispitivanoj osobi, utvrditi identitet pronađenih skeletnih ostataka, i to usporedbom s DNK profilima najbliže rodbine osobe za kojom se traga ili, pak, potvrditi ili odbaciti ispitivano biološko očinstvo (majčinstvo).
“Svoju primjenu danas nalazi u svim sferama onoga što se zove forenzična genetika. Tačnije, u BiH, upravo u ovome momentu dok vodimo razgovor, procesuira se sigurno na desetine različitih uzoraka u nekoliko laboratorija, kako onih koji su vezani za identifikacije žrtava rata, tako i onih pronađenih na mjestu zločina ili prikupljenih od potencijalnih očeva”, zaključuje prof. dr. Marjanović na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.
