Karić je u izjavi za AA kazao da je riječ o kratkoj priči, utemeljenoj na istinitim događajima, koja na potpuno novi i do sada neviđen načingovori o najvećem zločinu u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
Priča prati 15-godišnjeg dječaka Ahmeda, koji zajedno s ocem i hiljadama drugih civila, kreće pješke iz Potočara prema slobodnoj teritoriji. Otac mu strada u šumi, a on zajedno s profesoromMustafom preživljava strijeljanje u Kravici. Nakon nekoliko dana pješačenja podrinjskim šumama, dječak i profesor prelaze na slobodnu teritoriju. Tokom “marša smrti” oni preživljavaju granatiranja, zasjede, gledaju likvidacije civila, pljačkanje kuća, kopanje masovnih grobnica…
Sjećanje na julsko zlo blijedi. Zato se nadamo da će naš strip u rukama novih generacija biti najbolja borba protiv zaborava, ali i stalno podsjećanje na one koji nisu prešli. Smatramo da će strip najjednostavnije ljudima, a pogotovo mladima i djeci, približiti priču o genocidu počinjenom nad podrinjskim narodom u julu 1995. godine”, kaže Karić.
Novinar i publicista Mehmed Pargan je u predgovoru stripa napisao da autori čitatelje vješto uvode u grotlo Srebrenice, grade likove, vode kroz zasjede, minska polja, pored masovnih grobnica i dovode na slobodnu teritoriju.
“Njihovi likovi ostaju živi iz dva razloga: da razbiju stereotip poimanja Srebrenice, donoseći nam uvjeravanje da se zločin ne može isplatiti, jer uvijek neko ostane da ispriča priču i produži život, i drugo, kao istraživači-novinari i crtači, autori žele donijeti novu priču o Srebrenici, ugraditi je u mozaik već ispričanih priča i pokazati mjesto na koje će doći sljedeća priča. Stil plasiranja strip-sličica relativno je anahron, ali autori i na ovaj način žele doprijeti do kraja prošloga stoljeća, kada se genocid u Srebrenici desio”, napisao je Pargan.
On je također napisao da je strip Prešli su, uokviren u majstorski koncipiranu, dinamičnu priču, vrlo važno djelo, te da se radi originalnoj umjetničkoj formi, koja govori o najmasovnijem ratnom zločinu u novijoj evropskoj povijesti.
