Zašto jedino u BiH ne dolazi do smanjenja cijena goriva?

2 min. za čitanje

Cijene goriva u BiH u petak su blago opale u odnosu na početak sedmice, pa je litar dizela koštao od 3,41 do 3,66 KM, a benzina od 3,31 do 3,56 KM.

Ali pad za nekoliko feninga čini se nedovoljnim, a cijene goriva kao da su zakovane uprkos činjenici da je barel nafte na berzi prošle sedmice koštao 96,80 dolara.

S približno istim cijenama barela nafte prije tri godine vozači u BiH su litar goriva plaćali između 2,26 i 2,36 KM.

Iako se na prvi pogled čini da nešto na bh. tržištu ne štima, da rast cijena na berzama osjetimo odmah, dok na pojeftinjenje moramo čekati, u međuvremenu se, osim jačanja dolara, mnogo toga promijenilo.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović pojašnjava da je u periodu pandemije koronavirusa u Evropi značajno smanjena potražnja, ljudi su se manje vozili, radili su od kuće, pa je to dovelo do gašenja oko 20 rafinerija.

“S druge strane, rafinerijski kapaciteti Ukrajine i Rusije ispali su iz igre, jer Evropa više neće tamo da kupuje gorivo. Sada je situacija da one rafinerije koje rade imaju više posla nego kapaciteta, pa dižu cijenu koliko mogu i hoće.”, pojašnjava Pavlović jedan od uzroka.

Dodaje da su troškovi prerade sirove nafte sa 5-6 dolara za tonu benzina i 7-8 dolara za tonu nafte porasli na 46 odnosno 53 dolara.

“Odnos između dolara i eura je poremećen, dolar je došao na nivo eura, pa će za taj iznos rasti i cijene koje se računaju u dolarima.”, dodaje Pavlović.

Rast cijena utječe na smanjenje potrošnje, a time i zarade domaćih distributera, dok su troškovi poslovanja značajno veći jer je sve poskupjelo, tako da Pavlović očekuje da će mnogi morati promijeniti režim rada.

“U prvom momentu vjerujem da će ići na prestanak rada noću, kad je mala frekvencija automobila, osim na tranzitnim putevima. Smanjenje potrošnje će prodavce namalo tjerati na zakonom definisanu maržu kako bi održali dinamiku rada.”, ističe Pavlović.

Prenosi akta.ba

Podijeli ovaj članak
Napišite komentar