Privremena obustava uvoza goveđeg mesa iz pojedinih država Južne Amerike zbog zdravstvene neispravnosti testiranih uzoraka ponovo je otvorila ozbiljna pitanja o stabilnosti domaćeg tržišta, kvalitetu uvozne hrane i odnosu vlasti prema domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Iako se mjera predstavlja kao zaštita zdravlja ljudi i životinja, stručnjaci i proizvođači upozoravaju da je pravi problem dugogodišnje zanemarivanje domaće proizvodnje.
Prema podacima, Bosna i Hercegovina danas proizvodi tek oko 20 posto potrebnih količina mesa, dok se čak 80 posto potreba zadovoljava iz uvoza, što domaće tržište čini izuzetno zavisnim od vanjskih dobavljača.
Kancelarija za veterinarstvo BiH je 23. januara donijela odluku o privremenoj obustavi uvoza goveđeg mesa iz Argentine, Brazila, Urugvaja i Paragvaja, zbog nezadovoljavajućih i neusklađenih rezultata laboratorijskih analiza uvezenih pošiljki.
Poljoprivredni proizvođači iz Federacije BiH podržavaju pojačane kontrole uvoza, ali ističu da se iste mjere moraju primjenjivati na sve zemlje bez izuzetka, kako bi se izbjegla eventualna selektivnost i pogodovanje pojedinim tržištima.
Iz državne Kancelarije za veterinarstvo još se čeka odgovor na pitanje da li je meso iz Južne Amerike i ranije bilo neusklađeno s propisima. Na raniji upit medija o eventualnom porastu broja spornih pošiljki, naveli su da nepravilnosti nisu zabilježene.
Upućeni u stanje u sektoru naglašavaju da problem nije u jednoj regiji ili zemlji porijekla mesa, već u nedostatku sistemske podrške domaćim proizvođačima, zbog čega je BiH dovedena u poziciju da zavisi od uvoza.
Tokom 11 mjeseci prošle godine BiH je svježe i rashlađeno goveđe meso najviše uvozila iz Holandije i Italije, zatim Poljske, Belgije i Njemačke, ali i iz Srbije, Austrije, Hrvatske, Litvanije, Danske i Rumunije, u ukupnoj vrijednosti većoj od 660 miliona KM. Iz četiri države Južne Amerike uvezeno je više od dva miliona kilograma mesa, u vrijednosti većoj od 25 miliona KM.
Predstavnici sektora upozoravaju da uvoz mora postojati kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, ali ne na način koji ugrožava domaću proizvodnju.
Goran Mitrović iz Udruženja tovljenih junadi RS ističe da se ne smije dozvoliti da uvoz dodatno uruši domaći sektor, jer bi to dugoročno moglo dovesti do potpunog gašenja proizvodnje.
S druge strane, Muris Mujanović, poljoprivrednik i vlasnik mesne kompanije, naglašava da ova mjera može imati ozbiljne posljedice po prerađivačku industriju, jer se meso iz Južne Amerike uglavnom koristi kao sirovina za proizvodnju gotovih i oblikovanih proizvoda.
Dodatnu zabrinutost izaziva i slab nivo koordinacije između nadležnih institucija. Direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sanin Tanković navodi da Agencija nije bila zvanično obaviještena o zabrani, te da je za odluku saznao putem medija.
Prema njegovim riječima, posebno je nelogično to što je zabrana donesena na osnovu laboratorijskih nalaza, dok se istovremeno dozvoljava ulazak pošiljki koje su već krenule prema Bosni i Hercegovini.
Sagovornici zaključuju da je za dugoročnu sigurnost hrane u BiH neophodno jačati domaću proizvodnju, unaprijediti rad inspekcijskih službi i osigurati bolju koordinaciju institucija, kako bi građani imali povjerenje u kvalitet hrane koju konzumiraju.
