Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci 2018. godine izvezla robe u vrijednosti više od 11 milijardi konvertibilnih maraka, a uvezla u vrijednosti višoj od 18 milijardi maraka, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 770 miliona konvertibilnih maraka. Kao i prethodnih godina, uvozili smo ono što i sami možemo proizvesti, pa čak i smeće.
Tako je npr u BiH uvezeno namještaja u vrijednosti blizu 250 miliona KM, raznih vrsta biljaka više od 17 miliona, soli i cementa smo uvezi za više od 100 miliona KM, đubriva blizu 60 miliona KM, žitarica smo uvezi za preko 205 miliona KM, voća blizu 163 miliona KM dok je rekordnih skoro 316 miliona KM potrošeno na uvoz pića.
U milioniskim iznosima BiH je uvozila perje, kišobrane, kozmetiku. Samo iz susjedne nam Republike Hrvatske uvezi smo 2 milijarde i 887 hiljada KM dok smo najviše izvozili u Njemačku i to ukupne vrijednosti 1,6 milijardi KM.
Potrošaći u 21. stoljeću kod kupovine biraju zemlju porijekla, ambalažu, kvalitet, brand što znači da u budućnosti možemo očekivati da će se uvoz povećati smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić. “Određena istraživanja sugerišu da imate imate građane u BiH koji smatraju da su neki proizvodi domaći iako se oni ne proizvode u našoj zemlji.
Dok s druge strane imate neke građane koji smatraju da su proizvodi neke druge odnosno susjedne zemlje domaći iako se ni oni ne proizvode na teritoriju BiH. Svašta se dešava na našem tržištu, svašta se uvozi i teško da će se u narednom periodu tu nešto promijeniti, naročito u kontekstu naše vanjsko-trgovinske liberalizacije” – kazao je za Vijesti u 7, Admir Čavalić. Bosna i Hercegovina je tokom 2017. godine 160 miliona litara vode ukupne vrijednosti veće od 130 miliona KM.
Pozitivan korak u našem okruženju napravila je Albanija koja je zabranila izvoz balvana dok se iz BiH se izvozi drvo, a uvozimo skupi namještaj. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković za Vijesti u 7 na ovu temu je kazao kako se potrebno okrenuti određenim strateškim ciljevima koji jasno kažu kako bi morali pooštriti izvoz izvoz domaće sirovine u određenim segmentima. “Treba pomoći domaće proizvođače da po nižoj cijeni dolaze do repromaterijala kako bi bili konkurentniji na tržištu” – kazao je Vuković. Zanimljivo da BiH uzvozi i smeće.
Jedino preduzeće u BiH za reciklažu plastičnih boca koje se nalazi kod Doboja svaki mjesec preradi 300 tona plastičnog otpada. Tako zbog nedostatka potrebnih količina PET ambalaže za preradu u ovom preduzeću prinuđeni su da uvoze smeće. Mijenjanjem svijesti da tuđe nije slađe, razvojem domaćih jakih brandova, podrškom vlasti tek onda možemo očekivati da se vanjsko-trgovinski deficit počne smanjivati.
Sa zaposlenim u prehrambenoj industriji i cjelokupnom prehrambenom sektoru u BiH ne radi više od 27.000 osoba ili 3,5 posto ukupno zaposlenih u našoj zemlji. Dok je u isto vrijeme u BiH neobrađeno više od milion hektara oranica.
