Četvrti val pandemije donio je delta mutaciju koronavirusa, a njena karakteristika je brza promjena kliničke slike. Ozbiljna situacija je u Tuzlanskom kantonu, gdje se ljekarima javljaju i mlađi pacijenti s teškim oblikom oboljenja.
U Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli na bolničkom liječenju usljed infekcije koronavirusom proteklog ponedjeljka nalazilo se 155 pacijenata. Među njima su 24 bila u respiratornom centru, od čega je osam na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji, osam na neinvazvnoj mehaničkoj ventilaciji, dok je također osam na oksigenoj terapiji visokim protocima kisika.
Zbog ovakvih pokazatelja, situaciju ozbiljnom i zabrinjavajućom ocjenjuje Jasmina Smajić, načelnica Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.
“U četvrtom valu pandemije naročito je zabrinjavajuća dinamika razvijanja simptoma i težina kliničkog oblika u ranim fazama u kojima se nama pacijenti i javljaju. U poređenju s prethodna tri vala, sada imamo pacijente relativno mlađe životne dobi. U ovom trenutku u respiratornom centru imamo najmlađeg pacijenta koji je 1995. godište, a ranije je to bila njegova vršnjakinja, odnosno trudnica i potom porodilja koju smo premjestili na opći odjel, gdje je u fazi oporavka”, navodi Smajić.
Osim progresije širenja infekcije među populacijom, karakteristika četvrtog vala je i promjena kliničke slike.
“Poseban teret za zdravstvene radnike trenutno predstavlja to što nam se pacijenti javljaju s izuzetno teškim kliničkim oblicima i to nisu poodmakle faze bolesti. To se dešava već peti ili šest dan od početka prvog simptoma”, dodaje Smajić.
Ti pacijenti su nerijetko već na brzom antigenskom testu pozitivni na koronavirus, što znači da je od trenutka infekcije do pojave prvih simptoma prošlo svega nekoliko dana, odnosno pet-šest.
“Prije smo mogli govoriti da pacijenti ne pridaju značaj simptomima u prvih osam-deset dana, pa tek onda dođu ljekaru u kada imaju težak klinički oblik, ali sada vidimo da imamo mnogo pacijenata koji se relativno brzo od početka prvih simptoma javljaju s obostranim, masivnim upalama pluća”, iskustva su koja je zabilježila naša sagovornica.
Sve više umrlih u Tuzlanskom kantonu
Proteklih dana Tuzlanski kanton se nalazi u vrhu po broju preminulih u BiH usljed infekcije koronavirusom. Samo u dane minulog vikenda bilo je riječi o 19 letalnih ishoda, a od početka pandemije do danas bitke za život je izgubila 1.291 osoba.
“Sada vidimo da je virus prilično opasan, kao i to da se veoma brzo širi u populaciji. Također, u prethodna tri vala se znalo desiti da se pacijenti liječe pet ili deset dana u nekom od covid odjela prije nego dođe do pogoršanja te premještanja u respiratorni centar, ali posljednji mjesec vidimo da to znatno brže ide i intenzivnije je izraženo”, navodi Smajić.
U borbi s pandemijom veliku ulogu ima i proces vakcinacije, koji je u Bosni i Hercegovini daleko od zadovoljavajućeg nivoa. Konkretno u Tuzlanskom kantonu do danas je objema dozama vakcine imunizirano tek 24,32 posto stanovništva.
“U jednom trenutku mogu da razumijem ljude koji nisu u zdravstvu, jer internet, društvene mreže, portali i slično nude masu informacija koje stvaraju konfuznu predstavu. Sve ono o čemu mi pričamo ne može razumjeti ni osoba koja je u susjedstvu ili porodici imala oboljelog od koronavirusa, a da je prošao s lakšim kliničkim oblikom. Međutim, pravu težinu oboljenja vidimo mi koji radimo s pacijentima te se bez vakcinacije ne možemo boriti protiv pandemije”, naglašava Smajić.
Vakcina ne daje stopostotnu zaštitu od infekcije koronavirusom i obolijevanja od covida-19, ali kako naglašava Smajić, u najvećem broju slučajeva tada imamo lakše kliničke oblike.
“Mada, ima slučajeva, iako su oni znatno rjeđi, kada osobe koje su imunizirane objema dozama, nažalost dobiju teške kliničke oblike i smrtne ishode. Ali, to je, opet naglašavam, veoma mali procenat”, ističe načelnica Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.
Građani moraju poštovati mjere
Smajić smatra da je u našoj zemlji potrebno uraditi stručnu analizu o covidu-19, uz adekvatnije pojašnjavanje stanovništvu o problemima koje izaziva koronavirus, značaju vakcinacije, ali i poštivanju higijensko-epidemioloških mjera koje se u Tuzlanskom kantonu evidentno krše.
“Potrebno je da se kod građana više probudi svijest o značaju poštivanja aktuelnih mjera. Svakako nisam za zatvaranje apsolutno svega, jer mi moramo živjeti, ali mi trenutno moramo naučiti živjeti s ovim što nas je snašlo. Nažalost, to kod nas nije tako. Mene je više strah ući u tržni centar, jer je većina ljudi bez maske, a niko ih ne opomene i ne skrene im pažnju da je takav vid zaštite obavezan”, dodaje Smajić.
Naša sagovornica, koja se svakodnevno suočava s izuzetno teškim oblicima covida-19 kod pacijenata, građanima poručuje da više slušaju ono što struka govori, jer je to izuzetno bitno u aktuelnom vremenu u kojem živimo.
“Zdravstvene profesionalce nekada zaboli toliko osuđujući stav javnosti. Mi smo daleko od heroja, jer takvih u ovom stanju nema. Ovdje samo mogu biti gubitnici, a to su naši pacijenti i mi kada ih izgubimo. To je svima nama najveći poraz i nikada se ne možemo naviknuti na to da izgubimo pacijenta, posebno kada je riječ o mlađoj osobi. Naravno, godine nisu bitne, jer nama dolaze i stariji pacijenti koji su toliko bespomoćni i s velikim su očekivanjima. Svaki sat za stariju osobu je bitan, a mi dajemo sve od sebe da im pomognemo, u skladu s protokolima Svjetske zdravstvene organizacije koji se moraju poštovati”, pojašnjava Smajić.
Svaki od dosadašnja tri vala pandemije imao je svoju uzlaznu putanju, zatim takozvani pik i plato, uz postepeni pad i zatišje. Stručnjaci se nadaju da će i četvrti val imati istu putanju, bez drastično naglih ekspanzija, ocijenivši da se trenutno nalazimo u piku, uz poruku da bi u dogledno vrijeme moglo doći do smirivanja. Međutim, šta nam donosi zimski period, to ćemo tek vidjeti.
