Kineska online platforma Temu koristi zakonsko oslobađanje od uvoznih dažbina za pošiljke do 300 KM, dok domaći trgovci u Bosni i Hercegovini posluju pod punim fiskalnim i regulatornim opterećenjem. Trgovci upozoravaju da takva praksa stvara neravnopravan položaj na tržištu, uz pad prodaje i sve izraženiji strah od otkaza.
Dok domaće firme plaćaju carinu, PDV, doprinose, zakup, skladištenje i rastuće troškove radne snage, roba naručena putem prekograničnih platformi često ulazi u BiH kroz režim oslobađanja od dažbina za pošiljke male vrijednosti. Prema važećim pravilima, kada fizičko lice u BiH naručuje i unaprijed plati robu iz inostranstva, pošiljke do 300 KM oslobođene su uvoznih dažbina, dok je za pošiljke koje fizičko lice prima od drugog fizičkog lica bez plaćanja prag oslobađanja 90 KM, uz uslov da su namijenjene ličnoj upotrebi.
Prema podacima Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, tokom 2025. godine vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu na carinskim referatima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu iznosila je oko 3,8 miliona KM. Riječ je o pošiljkama koje prelaze propisane pragove i podliježu carinjenju. U praksi, međutim, na tržište stižu stotine hiljada pojedinačnih paketa ispod praga oslobađanja, što domaći trgovci smatraju sistemskom neravnopravnošću.
Direktor kompanije AN-KA d.o.o. Elektronik centar Adnan Manso, čija firma posluje u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci i zapošljava 25 radnika, upozorava da je situacija za domaći sektor postala ozbiljna. Kako navodi, domaće firme na nabavnu cijenu robe plaćaju carinu, PDV i niz drugih troškova koji ukupno dostižu i do 80–100 posto osnovne vrijednosti, uz dodatne troškove plata, doprinosa, zakupa, skladištenja, fiskalizacije, servisa i reklamacija. Prema njegovim riječima, pad prodaje direktno ugrožava radna mjesta, jer fiksni troškovi ostaju isti.
AN-KA se bavi prodajom opreme za mobitele, računare, video-nadzor, alarmne sisteme, auto-opremu i LED rasvjetu te kroz veleprodajnu mrežu snabdijeva veliki broj kupaca širom BiH. Manso ističe da se na terenu sve češće čuje ista poruka – krajnji kupci sve više naručuju robu putem stranih platformi, dok domaće prodavnice ostaju bez prometa.
Osim finansijskog pritiska, domaći trgovci upozoravaju i na pitanje sigurnosti i kontrole proizvoda koji ulaze na tržište kroz masovne individualne pošiljke. Posebno se ističe zabrinutost u vezi s elektronikom, punjačima, baterijama, igračkama i drugim proizvodima koji podliježu određenim standardima, deklaracijama i odgovornosti prema potrošačima.
Trgovci poručuju da ne traže zabranu online kupovine, već jednake uslove poslovanja. Upozoravaju da, ukoliko se sistem ne promijeni, posljedice neće biti samo pad prometa, već i zatvaranje radnji, gubitak radnih mjesta i dodatni odljev novca iz domaće ekonomije. Poruka domaćeg sektora je jasna – tržište može biti otvoreno, ali pravila moraju biti ista za sve.
I treba da propadnu, prvenstveno zbog pohlepe.
Koja je razlika između mene koji naručim sa Temua, i ovog ”sirotog” trgovca koji to isto uradi? Naručimo istu stvar koju on prodaje po 10x većoj cijeni.
Primjer 1, multimedia za radio na TEMU je oko 170 KM a on je prodaje po 380 KM. Da je stavio neku cijenu od 200-220 KM i ja bih uzeo ali …….
Primjer 2, 5 zaštitnih folija za telefon dođe 5 KM a dotični gospodin prodaje 1 komad po cijeni od 20 KM.
Pametnom dosta.