Zimsko računanje vremena u Bosni i Hercegovini i većem dijelu Evrope počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra 2025. godine. Kazaljke se pomjeraju jedan sat unazad, tačno u 3 sata ujutro, čime građani dobijaju dodatni sat sna.
Povratkom na zimsko računanje vremena, sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. Ovo računanje vremena predstavlja standardno vrijeme koje se koristi većim dijelom godine, dok je ljetno računanje uvedeno radi boljeg iskorištavanja dnevne svjetlosti u večernjim satima.
Ideja o pomjeranju satova potječe još iz 18. stoljeća, a prvi ju je predložio Benjamin Franklin. Međutim, široku primjenu dobila je tek u 20. stoljeću, naročito tokom svjetskih ratova i energetske krize 1970-ih, s ciljem uštede energije. Danas, u vrijeme modernih tehnologija i promijenjenih životnih navika, prednosti ovakvog sistema sve se više dovode u pitanje.
Stručnjaci upozoravaju da pomjeranje sata može imati privremene posljedice na ljudski bioritam. U danima nakon promjene, moguće su pojave umora, smanjene koncentracije i poremećaja sna, posebno kod djece, starijih osoba i onih koji rade u smjenama.
U Evropskoj uniji već godinama traje rasprava o ukidanju sezonskog pomjeranja vremena. Evropski parlament je 2019. godine izglasao prijedlog za prestanak ove prakse, ali konačna odluka još nije donesena, jer zemlje članice nisu usaglasile da li će trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
