Iako statistika pokazuje blago smanjenje broja nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, stručnjaci upozoravaju da se iza tih podataka krije zabrinjavajuća realnost – smanjenje nezaposlenosti nije rezultat otvaranja novih radnih mjesta, već sve intenzivnijeg odlaska radne snage u inostranstvo.
Bosanskohercegovački radnici danas čine značajan dio radne snage u evropskim zemljama, a posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi i radno najsposobniji kadrovi. Time domaće tržište rada ostaje bez ključnog potencijala za razvoj.
Deficit radne snage najizraženiji je u sektorima poput ugostiteljstva, trgovine i zanatstva. Poslodavci ističu da je sve teže pronaći kvalifikovane radnike, jer se mnogi odlučuju na rad u inostranstvu gdje su uslovi i primanja znatno bolji. Istovremeno, stariji radnici biraju stabilnije i veće poslodavce, dok mlađi sve češće svoju priliku traže van granica BiH.
Podaci dodatno potvrđuju ovaj trend – tokom prošle godine više od 30.000 građana BiH radilo je u Hrvatskoj i Srbiji, čineći čak 30 posto ukupne strane radne snage u tim zemljama. Ovakvi pokazatelji jasno ukazuju na slabosti domaćeg tržišta rada.
Prema zvaničnim statistikama, krajem januara u BiH je bilo registrovano više od 316.000 nezaposlenih, dok je mjesec dana kasnije taj broj blago smanjen na oko 315.000. Na godišnjem nivou evidentirano je smanjenje od 2,67 posto, odnosno 8.660 osoba manje na evidencijama nezaposlenih. Ipak, ekonomisti upozoravaju da se ovaj pad ne može tumačiti kao pozitivan trend zapošljavanja, već prije kao posljedica iseljavanja i administrativnih odjava.
Posebno zabrinjava struktura nezaposlenih. Najveći broj čine osobe u dobi od 25 do 49 godina – njih oko 110.000, što predstavlja najvažniji i najproduktivniji dio radne snage. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine, dok je među mladima od 15 do 24 godine evidentirano oko 28.000 nezaposlenih.
Analitičari upozoravaju da bi stvarno stanje moglo biti i nepovoljnije nego što podaci pokazuju, naročito zbog izazova u industrijskom sektoru koji dodatno ograničavaju otvaranje novih radnih mjesta.
Sve to ukazuje na potrebu za konkretnim ekonomskim mjerama koje bi zaustavile odlazak radne snage i stvorile održive uslove za zapošljavanje unutar zemlje. Bez toga, statistički pad nezaposlenosti ostat će samo privid, dok će tržište rada nastaviti slabiti.
