Na današnjoj vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine razmatra se samo jedna, ali izuzetno važna tačka – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.
Ovaj zakon već je dobio snažnu podršku u Predstavničkom domu, gdje je na sjednici održanoj 8. aprila usvojen sa 79 glasova „za“, dok su dva zastupnika bila protiv, a jedan suzdržan. Time je napravljen značajan korak ka realizaciji jednog od ključnih energetskih projekata u Federaciji BiH.
Ipak, rasprava nije prošla bez određenih neslaganja. Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) izrazila je rezervu, ukazujući na sporne odredbe koje se odnose na promjenu investitora. Naime, umjesto ranije predviđene državne kompanije BH Gas, kao nosilac investicije sada se pojavljuje privatna firma bez značajnog iskustva u ovakvim projektima. S druge strane, većina političkih aktera naglašava strateški značaj Južne interkonekcije, uprkos određenim dilemama koje su se pojavile tokom diskusije.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da trasa gasovoda ostaje u skladu s ranijim planovima, ali da novi zakon donosi i dodatne pravce i odvojke. Posebno je naglasio pravac Kladanj – Tuzla, koji bi mogao označiti početak gasifikacije industrijskih zona i približavanje Termoelektrani Tuzla ovom energentu.
Prema njegovim riječima, izmjene zakona rezultat su potrebe za ubrzanjem realizacije projekta, s obzirom na to da do sada nije bilo konkretne implementacije. Također je podsjetio na najave iz Evropske unije o mogućem prestanku isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine, što dodatno naglašava važnost diversifikacije izvora snabdijevanja.
Novim zakonskim rješenjem predviđeno je da investitor bude kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. iz Sarajeva, koja je u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Ova kompanija je ranije dostavila pismo namjere i izrazila finansijsku spremnost za realizaciju projekta, što je Vlada Federacije BiH ocijenila kao važan signal za pokretanje investicije.
Planirana trasa gasovoda obuhvata pravce kroz više gradova, uključujući Tomislavgrad, Kupres, Bugojno, Travnik i Mostar, uz niz odvojaka prema drugim općinama, kao i dodatni pravac prema Tuzli. Gas bi u Bosnu i Hercegovinu dolazio s juga, preko Republike Hrvatske, čime bi se otvorila nova ruta snabdijevanja iz zapadnih izvora.
Važno je naglasiti da BH Gas ovim izmjenama ne gubi svoju ulogu, već ostaje ključni transporter u postojećem sistemu, uz planirani razvoj drugih pravaca gasovoda.
Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga oba doma Parlamenta FBiH usvoje u identičnom tekstu. Nakon podrške Predstavničkog doma, odluka Doma naroda predstavlja posljednji korak ka formalnom usvajanju.
Ishod današnjeg glasanja mogao bi imati dugoročne posljedice po energetsku stabilnost Federacije BiH, ali i otvoriti vrata novim investicijama i sigurnijem snabdijevanju gasom u godinama koje dolaze.
