U godini koju su obilježili pandemija koronavirusa, mjere zabrane kretanja, rada i okupljanja, građani Federacije na klađenje su potrošili više od milijardu i 300 miliona KM.
Tako je polovina države u kladionicama potrošila iznos koji BiH, istovremeno, traži od MMF-a kako bi se pokušala izboriti s ekonomskim posljedicama pandemije.
“Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u 2020. priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet po osnovu uplata u iznosu od 1.359.355.454 KM. Ukupni ostvareni promet u 2020. priređivača igara na sreću klađenjem je za 394.687.851 KM ili 22,50 posto manji u odnosu na ostvareni promet u 2019.”, navodi se u podacima PUFBiH.
Psiholog Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika iz Mostara, kaže da, kada kladionice nisu bile otvorene, ljudi su se preusmjerili na online kockanje, tako da je to ostalo na istom nivou, pa čak je to online klađenje i pojačano.
“Tih 1,36 milijardi pokazuju svu strahotu naše stvarnosti. Unatoč tako drastičnom udaru na život koji je napravila korona, ovdje se ništa nije promijenilo. Mnogi, nažalost, skliznu u taj pogrešni, suludi način pa misle da će bez znoja i truda doći do novca. Posljedice vidimo, cjelokupna zajednica postaje siromašnija, mala grupa ljudi postaje ekstremno bogata, a svi zajedno sve dublje tonemo.”, ističe Romić.
I bogati i siromašni uvijek su davali basnoslovne novce na nešto što im pričinjava zadovoljstvo, mišljenja je klinički psiholog Jasmina Dizdarević.
Osim o strasti i želji za uzbuđenjem, činjenica da novac dovoljan za kilogram hljeba ili mesa ljudi tokom dana potroše u kladionici svjedoči i o njihovoj očajničkoj želji da preko noći dobiju bolji život.
“Kao psiholog vam mogu reći da nikada većeg nezadovoljstva nije bilo na svakom polju. Nikada nesretnijih, usamljenijih i depresivnijih ljudi, s tihim plačem bez suza, koji najviše boli. Nemate nikoga da vam ujutro ulije povjerenje. Kad izađete iz kuće, nemate dinara, nemate s kim da porazgovarate, bojite se korone, nezaposlenosti, politike, nemogućnosti putovanja, mogla bih da redam unedogled.”, kaže dr. Dizdarević.
Promet po kantonima:
- Tuzlanski – 249.987.931 KM
- Sarajevski – 231.119.462 KM
- Hercegovačko-neretvanski – 226.438.929 KM
- Zeničko-dobojski – 177.545.410 KM
- Srednjobosanski – 173.690.322 KM
- Unsko-sanski – 127.753.175 KM
- Zapadnohercegovački – 86.311.486 KM
- Livanjski – 48.200.958 KM
- Posavski – 21.919.928 KM
- Bosansko-podrinjski – 15.757.314 KM
- Distrikt Brčko – 630.533 KM
