Gdje nestaju stotine miliona KM koji se izdvajaju za prirodne nepogode?

Obavezni smo pomoći. I pomažemo putem humanitarnih brojeva i akcija. Cijela regija pomaže. A država?

Jeste li znali da vaš poslodavac svakog mjeseca na ime vaše neto plate mora platiti i dva parafiskalna nameta upravo za zaštitu od prirodnih nesreća i tzv. vodnu naknadu?

Znate li da isto to plaćate prilikom registracije vozila?

Pitanje je gdje taj silni novac ide. Radi se o stotinama miliona maraka. I dok sredstava ima, ali se troše ko zna gdje i kako, mi se oslanjamo na pomoć sa strane.

Ostali su bez svojih kuća, bez domova, imovine… Desetljeća izgubljenog truda. I što je najbolnije, izgubili su srodnike i komšije.

OBAVEZNI SMO POMOĆI SVI, A GDJE JE DRŽAVA?

U jednoj noći nestali su dijelovi njihovih života i njihovi najbliži. I ništa više neće biti isto. Obavezni smo pomoći. I pomažemo putem humanitarnih brojeva i akcija. Cijela regija pomaže. A država?

Prosječna neto plata u Federaciji iznosi 1.389 KM. U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, svi uposlenici plaćaju 0,5% bruto plate za prirodne nepogode.

Prostim izračunom, od prosječne plate svakog uposlenika se na porez od prirodnih nepogoda mjesečno izdvoji gotovo 7 maraka. U Federaciji BiH zaposleno je 546.178 ljudi.

Računica je jednostavna. Svaki mjesec se za slučaj prirodnih nepogoda inkasira 3.752.242 KM.

Identičan iznos putem parafiskalnih nameta izdvoji se i za opću vodnu naknadu. 40% iznosa odlazi na račun agencija za vode u Federaciji, 15% na račun Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH te 45% iznosa na račun budžeta kantona.

PITANJE JE GDJE JE NOVAC I U ŠTA SE ULAŽE?

“Ko troši ta sredstva? Uprave Civilne zaštite od Federalne, kantonalnih do lokalnih štabvova i ta sredstva bi se trebala koristiti samo u vanrednim situacijama. Postoji jasna metodologija trošenja, zakonske odredbe vrlo striktno. Ukoliko postoji bilo kakav vid sumnje da se sredstva nisu trošila na pravi način to bi trebao da istraži tužiteljstvo i da se reaguje u tom smislu”, kaže ekonomski stručnjak u federalni zastupnik Admir Čavalić.

Pitali smo iz Federalnog ministarstva finansija kome i u kolikom iznosu su doznačena sredstva. Pitali smo i Federalnu upravu civilne zaštite u šta se novac troši. Do zaključenja priče odgovor nismo dobili.

Agencija za područje sliva rijeke Save i Agencija za područje sliva Jadranskog mora dvije su agencije nadležne i zadužene za upravljanje vodnim resursima i sprečavanje poplava u Federaciji BiH.

Tu je i Federalni fond za zaštitu okoliša. I nijedna od ove tri institucije ne objavljuje javno iznose sredstava koja su im eventualno doznačena niti gdje su utrošena.

“Po meni se radi o legaliziranoj pljački građana BiH i poreskih obveznika, jer ako želite da primate platu, ukoliko želite da vozite auto, morate da platite naknade o kojima pojma nemamo gdje i kako završavaju”, objašnjava Almedin Šišić, urednik magazina Valter.

“No, to nije kraj. Prilikom registracije vozila Fondu za zaštitu voda uplaćujemo 20 KM. Na godišnjem nivou inkasira se više od 15 miliona maraka. Gdje taj novac ide?”, Šišić dodaje.

U ovoj situaciji oni, kaže, nemaju spremnu bazu podataka koliko novca imaju, koliko je potrošena i šta za špta ide. Još gore od toga Vlada FBiH nema blage veze s koliko novca raspolažu njene agencije, njihovi fondovi i kako se troši novac.

Do sada od početka tragedije u Jablanici i Buturović-Polju niko nije uhapšen niti se osjetio odgovornim za gubitak najmanje 20 života. Za nekim ljudima se još traga.

Javnost se uvjerava da “sistem nije zakazao”, a federalna vlast, koja se nedavno počastila skupocjenim limuzinama, ne preuzima odgovornost za nečinjenje i nepreveniranje, odnosno izostanak zaštite stanovništva.

Preuzeto sa akta.ba