Uprkos brojnim izazovima na tržištu privrednici uspijevaju, u značajnoj mjeri, da zadržae stabilnost zahvaljujući i povoljnom privrednom ambijentu u lokalnoj zajednici. Od vajkada je Derventa poznata po obućarskoj proizvodnji. Јoš 1990. počela je da radi jedna od danas vodećih kompanija u ovoj oblasti – “Sanino”.
Sve je počelo u prostoriji srednje škole, površine 350 kvadratnih metara. Godinama su proširivali proizvodnju, ulagali u opremu i povećavali broj zaposlenih.
Specijalizovali su se za proizvodnju vojne i obuće za vatrogasce i obuće za specijalne namjene.
Danas, 830 radnika u ovom preduzeću za godinu dana proizvede milion i 700.000 pari gornjeg dijela obuće, od čega je 15 odsto finalnog proizvoda. Sve što proizvedu izvoze, najviše na tržište Njemačke.
– Mi smo samo imali ogromnu želju da živimo u Derventi, da se vratimo kući, prije toga supruga i ja smo živjeli svuda u svijetu, radili u Mađarskoj, Kini, Sloveniji, Italiji, htjeli smo da dođemo, donesemo posao i zaposlimo ljude. To vrijeme od početka do danas, popunili smo na taj način da smo uspjeli definitivno da u Derventu dovedemo najveće evropske i svjetske kompanije kada je u pitanju obuća, pa evo da kažem da naša firma uspješno radi sa firmom Adidas 25 godina i sa još mnogim velikim poznatim svjetskim kompanijama koje u obućarskoj industriji predstavljaju vrh – naveo je Radovan Pazurević, direktor firme “Sanino”, izvještava RTRS.
U neposrednoj blizini Sanina je i kompanija “Amika”, jedan od najvećih izvoznika Dervente. Posluju dvije decenije, a sve što proizvedu izvoze na svjetsko i evropsko tržište. Rad je organizovan u tri smjene, a dnevno se proizvede 45.000 pari obuće. Prošle godine iz Amike je na tržište plasirano osam miliona pari obuće, ukupne vrijednosti oko 32 miliona maraka. Značajnu podršku kroz godine rada imaju od lokalne ali i republičke vlasti.
Proizvodnja je u značajnoj mjeri robotizovana, a da bi se u narednom periodu povećala efikasnost rada, plan je reparacija i rekonstrukcija postojećih mašina, ali i zapošljavanje novih radnika.
– Počeli smo sa proizvodnjom u Derventi 2003. godine, kada smo raspolagali jednom mašinom za brizganje koja je došla malo kasnije 2006. i nešto manje od 100 radnika. Sada trenutno nakon 20 godina imamo 23 automatizovane mašine za brizganje, pet linija za montažu i trenutno brojimo oko 650 radnika. Obavljamo posao, sve što proizvedemo ide na evropsko i svjetsko tržište. Najveći dio asortimana se radi za našeg krajnjeg kupca kompaniju Dekatlon, u pitanju je sportska brizgana obuća istakla je Sonja Markelić, predsjednica Upravnog odbora kompanije “Amika”.
Da se u Srpskoj i Derventi može ostvariti poslovni san, najbolji je dokaz kompanija “Frukta trejd”. Od jednog maloprodajnog objekta i dva zaposlena radnika, 29 godina poslije, kompanija zapošljava 2.000 radika, a osim prodaje imaju i vlastitu proizvodnju prehrambenih proizvoda.
– Proizvodimo preko 500 proizvoda, svrstanih u pet brendova iz naše proizvodnje. Plasiramo na tržište BiH, izvozimo na tržište Srbije i Austrije – istakla je Snježana Ćerić, rukovodilac Službe za marketing kompanije “Frukta trejd”.
– Mi smo zaokružili taj proces proizvodnje do stavljanja na tržište, radimo sa preko 1700 kupaca u BiH i kompletno tržište BiH pokrivamo iz pet veleprodajnih poslovnica – dodao je Duško Drobilović, direktor prodaje kompanije “Fruktra trejda”.
Nakon 20 godina rada u školi, Slobodan Golub 1997. godine odlučio je da otvori zanatsku radionicu u rodnim Kalenderovcima.
Od male zanatske radionice koja je zapošljavala dva radnika, kompanija “Metalac MBM” izrasla je u velikog izvoznika. Kroz godine poslovanja bili su izloženi brojnim izazovima, najteže je bilo 2008. godine kada su zbog recesije, bili primorani da sa 35 broj radnika svedu na 12.
Danas je situacija značajno bolja, u asortimanu imaju 35 proizvoda, proširili su proizvodne i skladišne kapacitete, a proces proizvodnje značajno unaprijedili nabavkom savremene opreme.
Najuspješniju godinu po obimu posla je bila 2018. i tada smo imali 70 zaposlenih, mi danas zapošljavamo 45, a tome je doprinijela i kvalitetna oprema, imamo pet rodoba, lasere i ostalo, ali po finansijskim rezultatima je bila 2022, tada je bila finansijski najbolja godina. Izvozimo od Hrvatske, Slovenije, Austrije i jemačke, nešto malo ode u Srbiju, ali to je vrlo malo. Iz naše proizvodnje najtraženiji su ovi proizvodi idu za Doku, osim toga imamo jedan izuzetno atraktivan i dobar proizvod giterbox i on je insteresantan što se tiče proizvodnje, 2022. bilježili smo 3.000 šleper u EU, a danas smo već prešli preko 3400 šlepera za ovih 25 godina Metalca – poručio je Slobodan Golub vlasnik i direktor kompanije “Metalac MBM”.
Za njemačku kompaniju koja u Derventi proizvodi dijelove za robote koji se koriste u auto-industriji prošla godina bila je rekordna po ostvarenim prihodima.
Ostavreni promet od 12 miliona maraka, za 20 odsto je veći u odnosu na 2022. godinu. I broj radnika kostantno se povećava, prije 17 godina proizvodnju je nosilo četvoro zaposlenih, od kojih su dvoje bili vlasnici Tomas i Veronika, danas imaju 270 radnika. I tu neće stati, uskoro će objaviti oglas za prijem novih radnika.
– Nekada je bilo lako, nekada je bilo teško. Situacija u Derventi je bila puno bolja nego u nekim drugim regijama u BiH. Ne kažemo da imamo pomoć, ali nije bilo blokade. Možeš planirati nešto u Derventi, to je meni bitno, ako investiraš toliko novaca, obuke radnika, to trebaš sigurnost i tu imam osjećaj da imam to, i planiram dalje, ne samo sada planiram dalje. Firma pomaže ženama koje su trudne, možeš dobiti dvoje – troje djece, imaš sigurno radno mjesto. Imamo više od 20 koje nisu u firmu, što košta 10.000 dodatno na refundacije. Godišnje oko 150.000 maraka investiramo da grad ima djece. Imamo preko 100 djece i to je investicija za budućnost – naveo je Tomas Dritenprajs, direktor kompanije “Tehpro CNC”.
Izvoz Dervente čini 7,2 odsto ukupnog izvoza Republike Srpske. Na godišnjem nivou iz grada na Ukrini izveze se 400 miliona maraka vrijednosti roba i usluga, dok je uvoz 296 miliona.
Zainteresovanosti investitora za pokretanje novih proizvodnjih pogodna ne manjka, jedini je problem nedostatak radne snage, jer je na listi Zavoda za zapošljavanje tek 536 nezaposlenih
